Mikrofoni
Uvod
Mikrofon je ulazni elektroakustički pretvarač koji je prilagođen radu u vazduhu kao mediju. Mikrofon pretvara zvučni pritisak, koji mu je ulazna veličina, u električni signal na njegovom izlazu, kao što je prikazano na slici 14.2. U akustičkom smislu pod pojmom mikrofona podrazumeva se konstrukcija koja vrši to pretvaranje, mada se u praksi ova osnovna konstrukcija pretvarača naziva još i „mikrofonska kapisla“. U nastavku ovog teksta pod pojmom mikrofona podrazumeva se upravo taj pretvarački sistem.
Danas pojam mikrofona u svakodnevnom životu označava jednu vrstu uređaja. On u sebi, kao najvažniji deo, sadrži mikrofonsku kapislu u kojoj se vrši pretvaranje, ali takođe ima i druge komponente od kojih je sastavljen i koji omogućavaju njegovo planirano korišćenje. To su zaštitna mrežica kapisle, kućište prilagođeno određenoj nameni (za držanje rukom, za montažu na stativ, fiksiranje na muzičkim instrumentima, itd), konektor za povezivanje sa kablom. Neke vrste mikrofona opciono mogu u sebi imati i druge delove kao što su transformator za prilagođenje impedanse, pojačavač, jednostavna filtarska kola, itd.
Mikrofon se kao ideja pojavio još davne 1854. godine, pa tako spada u najstarije elektroakustičke konstrukcije. Od svog nastanka do danas mikrofon je doživljavao stalne promene i usavršavanja. U novije vreme razvoj mikrofona vodio je u dva pravca. Jedan pravac težio je ka vrhunskom kvalitetu pretvaranja, pa danas najkvalitetniji mikrofoni imaju izuzetne prenosne karakteristike. Kao ilustracija dometa može se navesti da danas postoje mikrofoni čije je donja granična frekvencija reda delova Herca, kao i mikrofoni sa gornjom graničnom frekvencijom reda 100 kHz, pa i više. Takođe postoje mikrofoni koji dovoljno linearno mogu registrovati nivoe zvuka do 170 dB, kao i mikrofoni koji mogu registrovati zvuk ispod nivoa 0 dB. Drugi pravac razvoja mikrofona vodio je ka pravljenju izuzetno jeftinih modela, koji se proizvode u masovnoj automatizovanoj proizvodnji, a koji pri tome imaju dovoljno dobre elektroakustičke karakteristike. To su proizvodi koji su našli svoje mesto u telefoniji, multimedijima, i drugim sličnim oblastima.
Više u Elektrotehnika
Videokonferencijski sistemi
- MULTIMEDIJALNI INFORMACIONI SISTEMI
- Visoka tekstilna strukovna škola za dizajn, tehnologiju i menadžment · Sremski Karlovci
- 17 stranica
TCP/IP protokol stek arhitektura
- sistemi racunarki
- UNIVERZITET U BEOGRADU - ETF Elektrotehnički fakultet · Aleksandrovac
- 32 stranica
Mjerenje frekvencije
- Mjerna tehnika
- UNIVERZITET U ZENICI - Mašinski fakultet · Zenica
- 8 stranica
Više u Skripte
Virtuelna komunikacija i kultura
- Komunikacija i kultura
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju · Beograd
- 6 stranica
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Didaktika
- Didaktika
- Univerzitet 'Bijeljina' · Bijeljina
- 18 stranica