MIS – Menadžment informacioni sistemi

Uvod

Informatizaciju ili uvodenje informacionih tehnologija (IT) u savremeno poslovanje uzrokuju prvenstveno informacione i upravljacke potrebe menadžmenta kao i uznapredovala
bazna tehnologija grana u okviru kojih posluju pojedine organizacije. Uz ove unutarnje uzroke informatizacije nisu zanemarljivi ni spoljni, koji se prije svega javljaju u obliku preovladujucih lokalnih ili svjetskih normi i standarda poslovanja.

Na prvom mjestu, menadžment se na razlicitim nivoima susrece sa potrebom raspolaganja informacijama od kojih zavise njegove odluke. Te informacije mogu se odnositi na pojave unutar organizacije ili iz njenoga okruženja, a kriticna je njihova pouzdanost i blagovremenost, uz povjerljivost i zašticenost od neovlaštenoga pristupa. U uvjetima dinamicnog, a posebno medunarodnog tržišnog ambijenta, znacaj menadžerskih odluka i njihovih konzekvenci raste, a time i cijena informacija na kojima se one baziraju. U tim uvjetima postaje nemoguce osigurati navedene kvalitete menadžerskih informacija bez upotrebe neke vrste kompjuteriziranih informacionih sistema, odnosno informacionih tehnologija. Stoga su informacione i upravljacke potrebe menadžmenta najmocniji motiv za informatizaciju, posebno zato što je upravo menadžment taj koji odlucuje kada i kako informatizirati.

Drugo, organizacije koje žele držati svoju baznu tehnologiju na nivou medunarodne konkurencije, kako bi osigrale visok stepen produktivnosti i kvaliteta, nerijetko se srecu s potrebom
ovladavanja novim uredajima i metodologijama koje su same po sebi kompjuterizirane, odnosno koje se oslanjaju na razlicita informaticka tehnološka rješenja. Da bi ovladale takvim novim produkcionim tehnologijama, organizacije su prinudene obuciti radnike za rukovanje raznim informatickim produktima, pa i cijelim informacijskim podsistemima koje ta tehnološka rješenja donose, te izvršiti potrebna prilagodenja vlastitih unutarnjih upravljackih informacionih sistema. Zauzvrat, sve više informatizirane bazne industrijske tehnologije pred menadžment postavljaju  nove izazove i mogucnosti integracije i medusobnog uskladivanja proizvodnje razlicitih proizvoda i usluga i snažniji tržišni nastup, pa cesto predstavljaju povod za preispitivanje tržišne strategije organizacije i opsežniju unutarnju informatizaciju.

I trece, poslovna komunikacija i nastup na regionalnim i svjetskim tržištima postavlja pred organizacije sasvim konkretne zahtjeve u pogledu korištenja telekomunikacijskih tehnologija i
standarda unutarnjeg funkcioniranja. Uz vec odavno odomacenu upotrebu telefaksa i etabliranu ulogu elektronske pošte u vanjskoj komunikaciji, sve se više traži elektronska razmjena podataka s dobavljacima i distributerima (EDI – eng. Electronic Data Interchange), elektronska trgovina usmjerena prema kupcima i korisnicima usluga (eng. Electronic Commerce, e-commerce), te razliciti vidovi marketinških Web prezentacija. S druge strane, standardi unutarnjeg funkcioniranja poduzeca i standardi upravljanja kvalitetom proizvodnje, iz linije ISO 9000, kao i njihovi americki parnjaci, obavezni su za poduzeca koja žele nastupati na inozemnim tržištima. Na zahtjeve koje postavljaju ti standardi organizacije najbolje mogu odgovoriti kroz unutarnju informatizaciju poslovanja.

Konacno, ne treba izgubiti iz vida ni cinjenicu da investicije u informatizaciju imaju u pravilu dugorocni i strateški karakter. Održavanje tehnicke ažurnosti i ispravnosti, uz ostale uobicajene elemente opravdanosti i isplativosti investicija, dodatna su motivacija organizacijama koje vec posjeduju neku vrstu informacionog sistema da s vremena na vrijeme poduzimaju korake na njegovoj dogradnji i modernizaciji.

Iz mnogostrukosti navedenih motiva za informatizaciju može se naslutiti da je ona po mnogo cemu ekonomska kategorija, te da njene posljedice po funkcioniranje društva, privrede i

kvalitet života pojedinaca dramaticno nadilaze svoju naucnotehnicku osnovicu. Stoga nije slucajno da je razmjerno rano došlo do raslojavanja široke oblasti, koju kolokvijalno obuhvatamo pojmom «informatika», na dvije zasebne sfere.