Odlomak

Uvod

Pružanje usluge danas je koncentrisano oko operatora mobilne mreže koji i najveći deo svojih prihoda bazira na prenosu glasa. U novom lancu pružanja mobilne usluge pojavljuju se i multimedijalni servis provajderi. Nosioci ovih novih uloga često se nazivaju brokerima ili (prema Bertelsman medija Sistemu) integratori informacija. Multimedijalni servis provajderi, kao ključni učesnik u lancu pružanja multimedijalne usluge, kupuju svoje informacije, odnosno sadržinu, od trećih lica kao što su pružaoci TV programa i izdavači. Tu je magična tačka dodira između novinarske industrije i medijskog sveta sa mobilnim telekomunikacijama.

Zahtevi koji su bili postavljeni pred 3G sisteme su:

  • Globalni roming kroz različite mobilne mreže
  • Velika brzina prenosa podataka
  • Multipleksiranje više vrsta usluga na jednu vezu
  • Podrška simetričnog i asimetričnog prenosa
  • Kompatibilnost sa sistemima druge generacije
  • Efikasnije korišćenje frekvencijskog spektra

Koje su usluge izrasle iz UMTS-a? Stručnjaci su došli do nekih tridesetak ključnih usluga koristeći različite parametre od stepena interaktivnosti do korisničkog interfejsa, preko korisnosti i vrednosti sadržine informacija. Uopšteno rečeno, bazični koncepti usluga su zajednički drugoj i trećoj generaciji. Ali mehanizam prenosa kao i korisnički aparati, odnosno terminali i sami interfejsi znatno su unapređeni sa 3G. Aplikacije napravljene za web i korporativne Internete su ključni izvor mobilnih aplikacija 3G. Najveći broj mobilnih korisnika Internet koristi drugačije nego korisnici personalnih računara: prvenstveno za kratke poruke i bez transakcije pre nego za komotno pretraživanje.
Broj pretplatnika 2004. godine u 3G mreži dostigao je 8,5 miliona; devet miliona je nadmašeno u januaru prošle godine, a očekuje se da će granica od 10 miliona pretplatnika biti pređena ove godine. Predstavnici kompanije su izjavili da očekuju da će novi 3G telefoni postepeno zamenjivati starije 2G modele, i naveli da se ne planira proizvodnja novih, jeftinijih 2G telefona.
Tokom juna 2003. godine NTT DoCoMo pustio je u probni rad četvrtu generaciju mobilne telefonije u japanskom gradu Jokosuka.
Rad na 4G mrežama je motivisan tehnološkim nedostacima 3G, a odnose se na potrebe za:

  • aplikacijama viskokih performansi (multimedija, video i bežične telekonferencije)
  • globalnom mobilnošću
  • hibridnim mrežama koje koriste koncept bežičnog LAN-a (hotspot) i ćelijskim konceptom baznih stanica
  • širim propusnim opsegom
  • efikasnijim tipovima modulacija
  • potpuno digitalnom mrežom, sa IP podrškom za prenos glasa i podataka

 

 

 

 

Poređenja sa prethodnim generacijama

Postoji snažna uzajamna interakcija između potreba za razmenom informacija i ubrzanog razvoja bežičnih komunikacionih sastema, tako da je prelaz sa 2G na 3G mobilne sisteme u toku, a uveliko se radi na razvoju koncepta 4G tehnlogije. Bežični sistemi treće generacije obezbeđuju mobilnim korisnicima veliku brzinu prenosa podataka, do 2Mb/s i podršku za široki opseg multimedijalnih servisa, uključujući glas, podatke i video. Za sisteme četvrte generacije očekuju se brzine prenosa podataka preko 100Mb/s i daleko efikasnija integracija različitih vidova bežičnih komunikacija.
Zbog deficitarnog propusnog opsega u okviru frekvencijskog spektra bežičnih sistema, a radi obezbeđivanja zadovoljavajućeg kvaliteta servisa, potrebno je poboljšati postupke za efikasno korišćenje ograničenih resursa. Četvrta generacija sistema će obuhvatiti sve sisteme različitih mreža, biće interoperabilna sa 2G i 3G sistemima, širokodifuznim, kao i sa širokopojasnim satelitskim sistemima, a u osnovi će predstavljati potpuni, IP-bazirani Internet.
U skladu sa istorijskom činjenicom, ili već zakonom, da se generacijska revolucija dešava jednom u deceniji, trebalo bi da smo već blizu sredine ovog razvojnog puta. Kompleksna istraživanj se vrše u laboratorijama najpoznatijih proizvođača iz ove oblasti. Kada je u pitanju Evropa, istraživačko –razvojni projekti vezani za 4G sisteme vrše se u okviru IST programa Šestog okvirnog programa (2002.-2006 godine), finansijski podržanog od strane Evropske Unije.
Azija je najdinamičnije tržište za novu generaciju mobilnih komunikacija, sa više desetina milijardi investicija u nekoliko sledećih godina. Istarživanja se fokusiraju na arhitekture otvorene bežične platforme, koje se tiču adaptivne modulacije i kodiranja, otvorenog širokopojasnog bežičnog jezgra, otvorene pristupne platforme mreži okosnici,spektralne efikasnosti i povećanja kapaciteta itd.
Da bi se prognozirani trend u razvoju novih tehnologija u potpunosti ostvario, od novih mobilnih sistema se očekuje da podrže integrisane servise govora, podataka, multimedija u realnom vremenu, za potrebe audiovizuelnih komunikacija i prenosa podataka velikim brzinama. Uspeh mobilnih sistema druge generacije u prošloj dekadi podstakao je proizvođače i ubrzao tehnološki razvoj mobilnih sistema treće generacije ( 3G ). Dok su 2G sistemi bili osmišljeni da prenose govor i malu količinu podataka, 3G sistemi su projektovani da obezbede servise za veću količinu i brži prenos podataka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Telekomunikacije

3 replies on “Mobilni sistemi naredne generacija (4G)”

Ancy1 says:

Odlicna tema kao i rad, pozz 😉

Ancy1 says:

Mislim da ima greska u preuzimanju rada. Da li se moze popraviti da se preuzme :)?!
LP

olga olga says:

Proverićemo o čemu se radi i pokušati da što pre otklonimo problem.
Hvala na strpljenju.
staging-studentirs.kinsta.cloud

Komentari