Motivirani učenici:Pretpostavka i cilj kvalitetne obrazovne prakse

KLJUČNE RIJEČI

Motivacija postignuća, ekstrinzična motivacija, intrinzična motivacija, školsko učenje, anksioznost, unutrašnje mjesto kontrole, svjesnost učenja, klonuće duha.

UVOD

Školski uspjeh kao postignuće svakog učenika podjednako objašnjavaju intelektualna sposobnost, motivacija i osobine ličnosti. Prema nekim istraživanjima (Cattell), svaka od ovih determinanti sudjeluje u varijanci uspjeha s oko 25% što znači da se na taj način ukupno može objasniti oko 75% školskog uspjeha. Preostalih 25% neobjašnjene varijance možemo pripisati brojnim drugim faktorima poput: fizičkih, ekonomskih, socijalnih i dr. Nama je posebice zanimljiva motivacija kao jedna od determinanti koje sudjeluju u varijanci uspjeha. Nastavnici i odgajatelji ne smiju na motivaciju gledati kao nešto što ne mogu kontrolirati, već kao na fenomen na koji u velikoj mjeri mogu utjecati tijekom svog rada. Ponekad se čini da motivirani učenici imaju veliku unutarnju energiju kao naslijeđenu osobinu. Ipak, motivacija je nešto s čime se ne rađamo ali se može tijekom našeg života stalno razvijati. Motivaciju učenika u školi možemo definirati kao način djetetova razmišljanja o svojim ciljevima i mogućnostima kako bi ih što uspješnije ostvarilo. Većina učenika u razrednoj zajednici rijetko sudjeluju u radu te pokazuje mali interes za rad. Razlog tomu je njihovo nerazumijevanje cilja ili postupka rada. Takvi učenici ne shvaćaju zašto pojedini zadatak trebaju napraviti. U situacijama kada učenik ne shvaća zašto napraviti pojedini zadatak, nastavnici moraju odigrati važnu ulogu i izdvojiti dio vremena kako bi motivirali učenika, ponuditi im objašnjenje s kojim ciljem rješavaju određeni zadatak, te ono što je veoma bitno: zašto je tema ili aktivnost koju rade važna za njihov napredak u životu.

 
PRETPOSTAVKE
Početak istraživanja motiva postignuća
Istraživanje različitih aspekata motiva postignuća prema Atkinsonu i Raynoru, započelo je 1947.godine. Prva studije započinju i potpisuju ovi ugledni autori: McClelland, Atkinson, Clark i Roby, čije se odnose na eksperimentalno induciranje motivacije postignuća na sadržajima tematske apercepcije. Nakon inicijalnih studija, motiv postignuća istraživao se ponešto drugačijim načinom kako ističe Vidler. Atkinson i Raynor su 1978.tumače rezultate petogodišnjeg istraživanja McClellanda, Atkinsona, Clarka i Lowella u djelu „The Achievement Motive“ , kao rezultate koji se uglavnom odnose na razvoje relijabilnog mjernog instrumenta, na vrednovanje njegovih mogućnosti i ograničenja, te na mogućnost njegove uporabe u istraživanjima. Nakon 1985.godine počela su proučavanja drugih motiva na sadržajima tematskih apercepcija uz one osnovne (motiv postignuća), kao što su afilijativni motiv, motiv za moći, strah i agresivnost. Sva razmatranja navedenih pojmova i njihova istraživanja navedena su u radovima Atkinsona, koji je pomno pratio svoje kolege stručnjake u istržaivanju te svoje dojmove objavio u svom radu „Motives in Fantasi, Action and Society“.