Odlomak

Nasljeđivanje je stupanje nekog lica u odnose na mjesto umrlog, odnosno lica proglašenog za umrlog. Ali ne može se stupiti u sve odnose koje je umrli bio zasnovao za života, već samo u one u koje je po prirodi stvari to mogućno i čije nasljedno pravo dozvoljava. Nasljeđivanju su podobni imovinskopravni (građansko pravni) odnosi, ali ni oni ne svi (npr. lične službenosti, ugovori zaključeni s obzirom na lična svojstva ugovarača – tzv. ugovori zaključeni intuitu persone – ne nasljeđuju se).
Nasleđivanje kao pravnu ustanovu regulišu norme nasljednog prava, ali i norme drugih oblasti prava mogu da sadrže norme nasljednopravnog karaktera (npr. norme autorskog prava, propisi o nasljeđivanju zemljišta dodjeljenog kolonistima i agrarnim interesantima); otuda pod nasljednim pravom treba podrazumijevati sve pravne norme koje regulišu nasljeđivanje. Odnose koji nisu podobni nasleđivanju regulišu druge oblasti prava ili društvene norme (npr. običajne ili moralne).
Da bi moglo da dođe do nasljeđivanja potrebno je da se ispune neki osnovni uslovi. Ti uslovi su: smrt fizičkog lica, postojanje zaostavštine, postojanje nasljednika, i postojanje pravnog osnova za nasljeđivanje. Dok ne umre neko lice nema ni govora o nasljeđivanju. Ako je lice umrlo, a nema zaostavštinu, opet ne može da dođe do nasljeđivanja, jer nema šta da se nasljeđuje. Kad je lice umrlo i ostavilo zaostavštinu, a nema nasljednika koji hoće i mogu da ga nasljede, ne može da dođe do nasleđivanja, jer nema ko da ga naslijedi. Najzad, da bi lica koja žele da naslijede stvarno postala nasljednici potrebno je da postoji pravni osnov za nasljeđivanje.
Nasljeđivanje može biti ugovorno, zakonsko i testamentalno. U našem pravu nasljeđivanje može biti samo zakonsko i testamentalno, i to u vidu univerzalnog ili singularnog nasleđivanja. (Singularna sukcesija; Testamentalno nasleđivanje; Univerzalna sukcesija; Zakonsko nasleđivanje).
Naslijeđe je imovina koja ostane posle smrti fizičkog lica, tzv. ostavioca, a koja se može nasljediti. Shodno tome, u nasljeđe spadaju prava i obaveze bilo imovinskog (npr. lične službenosti) bilo neimovinskog (npr. pravo na ime) karaktera, koji se ne mogu nasljeđivati. Nasljeđe se drukčije naziva nasljedstvo, nasljedna masa, ostavinska masa, ostavština, zaostavština.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 11 stranica
  • Nasljedno pravo -
  • Školska godina: -
  • Seminarski radovi, Skripte, Pravo
  • Bosna i Hercegovina,  Istočno Sarajevo i Istočna Ilidža,  UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari