Odlomak

UVOD

– nacionalizam postao važna tema- proces političkog priznavanja većine nacija
– nacionalni fenomen teče dvosmjerno
– nadnacionalni sustavi (pr. EU) zalažu se za izgradnju novih nadnacionalnih identiteta, a novi nacionalni pokreti (pr. Kurdi, Palestinci) traže vlastitu državu
– neki analitičari smatraju da je nacionalni oblik društva i države nedorastao novim izazovima ekonomskog i tehnološkog razvoja- demokracija traži šire prostore
– nacionalizam nije samo stav koji se zalaže za priznavanje razlika među narodima- on je lokalni oblik ideologije i politike koja pruža utočište nadnacionalnim sustavima moći moderne epohe, socijalizmu i liberalnom kapitalizmu- koprudukcijski odnos
– neki preko inverzije govore protiv nacionalizma
– velike sile i korporacije- službeni antinacionalizam
– društveni sustav odvija se ispod kulisa
– pr. SAD govore protiv nacionalizma, a sami se nacionalistički ponašaju
– nacionalisti su u 19. st. bili zaokupljeni temama teritorijem, granicama, jezikom, kulturom i potrebom za priznavanjem
– no bilo je i industrijske ekspanzije i imperijalističke vanjske politike- pr. Bismarckova Njemačka
– duh nacionalizma- Mazzini- „jedna nacija- jedna država“
– klasici sociologije nisu vjerovaali u novi oblik preklapanja države i naroda u smislu da nacionalnost može bitno utjecati na razvoj društva
– nacija je teorijski priznata kso ograničeni oblik kolektivnog identiteta

I. DIO
SCILA I HARIBDA: NACIONALIZAM I SLUŽBENI ANTINACIONALIZAM

IZMEĐU DVIJE IDEOLOGIJSKE SILE

– u teorijama o nacionalizmu postoji srodnost u prosudbi o načinu na koji nacionalno postooji kao društveni fenomen
– Ernest Gellner: nacionalisti izmišljaju naciju
– Metternich (restauracija, 19. st.)- carstva su jedini pouzdani okvir vlasti i društvenog života, Europa je domovina
– društva su skupovi individualnih interesa pojedinaca, a ne oblici zajedničkog identiteta
– problem definicije društva kod nacionalista i liberala
– nacionalni i nadnacionalni pokret su po Gellneru izumljeni, proizvode pozitivne i negativne učinke na društvo, međusobno se križaju
– bolje je gledati nacionalizam kao dio ukupnog sustava moći nego kao nešto izvanjsko
– klasične teorije društva dijelile su kozmopolitske pretpostavke s velikim ideologijama: liberalnom, socijalističkom i konzervativnom (vjerskom)
– kasnije komunizam, panislamizam
– nacionalizam sebe predstavlja kao samosvrhovito, a nacionalne sustave kao sredstvo
– problem sociološkog suočavanja s 2 vladajuće ideologije, nadnacionalističkom i nacionalističkom
– klasici sociologije bili su za izgradnju jedinstvenog svjetskog društva
– samo je Marx imao direktan utjecaj na ideologiju
– globalne i nacionalne strategije ekonomske politike pripadaju istom sustavu moći, a sukob između neoliberalnih globalista i konzervativnih nacionalista prije osnažuje nego što potkopava temelje njihove moći- ni jedna strana ne nudi konkretna rješenja
– ideologija nadnacionalnog sustava nastupa kao autoritet za društvenu znanost

SLUŽBENI ANTINACIONALIZAM

– službeni antinacionalizam predstavlja pseudodemokratsku zamjenu
– vladajuće elite osuđuju nacionalizam kao suprotan demokraciji da bi opravdale vlastiti demokratski manjak koji je upakovan u fraze o slobodi i zdravoj ekonomiji iza čega stoje načela socijalnog darvinizma
– termini službeni nacionalizam, nadnacionalizam, ERSATZ- nacionalizam
– pokušaji da se nacionalizam zamjeni drugim ideologijama identiteta
– antinacionalizam bez hipokrizije su svi oblici kritike nacionalizma koji proizlaze iz međunarodnih te vladinih i nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava te obrazovnih ustanova- nezavisni antinacionalizam
– neoliberalizam i nacionalizam su 2 oblika socijaldarvinističke ideologije- jedan se na drugoga oslanjaju
– kapitalizam- ekonomski darvinizam- vlasnička i menagerska elita
– moralni argument- nacionalizam je uzrok ratova i diskriminacije- no ne samo nacionalizam
– RH- režim HDZ- neosjetljiv ne ekonomske probleme
– periferni nacionalisti spremni su odigrati ulogu krivaca u očima međunarodne zajednice
– nacionalizam nema graditeljsku moć nego predstavlja kolektivni identitet u ekskluzivnom smislu

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 35 stranica
  • Sociologija -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Sociologija
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU – Fakultet političkih nauka  

Više u Skripte

Više u Sociologija

Jedan komentar na “Nacionalizam”

IVO33 says:

Izuzetno odradjeno.

Komentari