Odlomak

TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Nacionalni park Tara obuhvata najveće delove planina Tare i Zvezde koje su prirodno odvojene klisurom Dervente. Nalazi se na istočnom delu planinarskog sistema Dinarskih planina. Planina Tara pripada delu starovlaških planina. Prosečna nadmorska visina je oko 1150 m, a najviši vrh u Nacionalnom parku je Kozji rid (1591m).

Prema severozapadu područje parka je oivičeno do 1000 m dubokim kanjonom reke Drine. Sa južne strane Tara se blago spušta u Kremansku kotlinu, a na istočnoj strani njenu granicu predstavlja Solotuška reka.Ukupna površina Tare je 183 km2, dužina 50, a širina 22km. Masiv Tare može se razgraničiti na dve površi: višu i nižu. Viša površ je prosečne nadmorske visine 1280m. Niža je prosečne nadmorske visine 1000m i prostire se na manjoj površini od prethodne uglavnom na području Kaluđerskih Bara.

Čitavo područje karakteriše mozaik planinskih uzvišenja i površi koje su ispresecane dolinama reka i potoka (reka Rača, Derventa, Beli Rzav, Brusnički potok). Raznovrsni geomorfološki oblici karakterišu nacionalni park od kojih su široko zastupljeni: pećine, uvale, vrtače, zvekare, tesnaci, kanjoni, klisure i dr. Najpoznatije pećine su Perućačka i Topla peć. Topla peć sa interesantnim pećinskim nakitom se nalazi na planini Zvezdi, a zaštićena je i kao spomenik prirode. Nacionalni park Tara odlikuje se mnoštvom karstnih oblika, među kojima su najatraktivniji kanjoni i klisure. Najimpresiviji je kanjon reke Drine, koji je zasigurno jedan od najvećih i najlepših kanjona Evrope.

 

 

 

 

GEOMORFOLOŠKE ODLIKE

Područje Nacionalnog parka Tara odlikuje se velikom raznovrstnošću u pogledu litološkog sastava što govori o dugoj i burnoj geološkoj istoriji. Izgrađeno je od magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stena koje su stvarane od paleozoika do kvartara (današnjica). U sastavu ovog masiva učestvuju: paleozojski i verfenski škriljci, krečnjaci gornjeg i srednjeg trijasa, rožnjaci i peščari, serpentinisani peridotiti, amfiboliti i deluvijalno-aluvijalni slojevi.
Najstarije stene na Tari potiču još iz paleozoika (karbona i perma). Paleozojski škriljci, peščari i konglomerati zastupljeni su na severnim i severoistočnim padinama Tare prema Drini. Preko ovih tvorevina leže verfenski slojevi donjeg trijasa. Donji trijas najčešće je predstavljen silicijskim sedimentima. Krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa pokrivaju najveći deo masiva Tare i Zvezde.
Sedimenti iz doba Jure javljaju se na zapadnom delu Tare a predstavljeni su krečnjacima i jedinicom koja pripada dijabaz rožnjačkoj formaciji. Serpentinski peridotiti javljaju se na velikoj površini: u Zaovinama (strane levih pritoka Belog Rzava), u višim delovima Rastišta i na Kaluđerskim barama gde inače počinje prostrana tarsko-šarganska-zlatiborska serpentinska masa. Gornjokredni sedimenti leže transgresivno preko jurskih i trijaskih formacija gradeći Belorzavsku sinklinalu dužine 35 i širine 2,5 km. Kvartarni sedimenti aluvijalno-deluvijalne naslage zastupljeni su uglavnom u dolinama Drine i pritoka.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari