Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio toba1996 10. jun 2013. Prijavi dokument
TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Nacionalni park Tara obuhvata najveće delove planina Tare i Zvezde koje su prirodno odvojene klisurom Dervente. Nalazi se na istočnom delu planinarskog sistema Dinarskih planina. Planina Tara pripada delu starovlaških planina. Prosečna nadmorska visina je oko 1150 m, a najviši vrh u Nacionalnom parku je Kozji rid (1591m).
Prema severozapadu područje parka je oivičeno do 1000 m dubokim kanjonom reke Drine. Sa južne strane Tara se blago spušta u Kremansku kotlinu, a na istočnoj strani njenu granicu predstavlja Solotuška reka.Ukupna površina Tare je 183 km2, dužina 50, a širina 22km. Masiv Tare može se razgraničiti na dve površi: višu i nižu. Viša površ je prosečne nadmorske visine 1280m. Niža je prosečne nadmorske visine 1000m i prostire se na manjoj površini od prethodne uglavnom na području Kaluđerskih Bara.
Čitavo područje karakteriše mozaik planinskih uzvišenja i površi koje su ispresecane dolinama reka i potoka (reka Rača, Derventa, Beli Rzav, Brusnički potok). Raznovrsni geomorfološki oblici karakterišu nacionalni park od kojih su široko zastupljeni: pećine, uvale, vrtače, zvekare, tesnaci, kanjoni, klisure i dr. Najpoznatije pećine su Perućačka i Topla peć. Topla peć sa interesantnim pećinskim nakitom se nalazi na planini Zvezdi, a zaštićena je i kao spomenik prirode. Nacionalni park Tara odlikuje se mnoštvom karstnih oblika, među kojima su najatraktivniji kanjoni i klisure. Najimpresiviji je kanjon reke Drine, koji je zasigurno jedan od najvećih i najlepših kanjona Evrope.
GEOMORFOLOŠKE ODLIKE
Područje Nacionalnog parka Tara odlikuje se velikom raznovrstnošću u pogledu litološkog sastava što govori o dugoj i burnoj geološkoj istoriji. Izgrađeno je od magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stena koje su stvarane od paleozoika do kvartara (današnjica). U sastavu ovog masiva učestvuju: paleozojski i verfenski škriljci, krečnjaci gornjeg i srednjeg trijasa, rožnjaci i peščari, serpentinisani peridotiti, amfiboliti i deluvijalno-aluvijalni slojevi.
Najstarije stene na Tari potiču još iz paleozoika (karbona i perma). Paleozojski škriljci, peščari i konglomerati zastupljeni su na severnim i severoistočnim padinama Tare prema Drini. Preko ovih tvorevina leže verfenski slojevi donjeg trijasa. Donji trijas najčešće je predstavljen silicijskim sedimentima. Krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa pokrivaju najveći deo masiva Tare i Zvezde.
Sedimenti iz doba Jure javljaju se na zapadnom delu Tare a predstavljeni su krečnjacima i jedinicom koja pripada dijabaz rožnjačkoj formaciji. Serpentinski peridotiti javljaju se na velikoj površini: u Zaovinama (strane levih pritoka Belog Rzava), u višim delovima Rastišta i na Kaluđerskim barama gde inače počinje prostrana tarsko-šarganska-zlatiborska serpentinska masa. Gornjokredni sedimenti leže transgresivno preko jurskih i trijaskih formacija gradeći Belorzavsku sinklinalu dužine 35 i širine 2,5 km. Kvartarni sedimenti aluvijalno-deluvijalne naslage zastupljeni su uglavnom u dolinama Drine i pritoka.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.