Odlomak

1.    Uvod
Pod opojnim drogama podrazumevaju se proizvodi i supstance prirodnog ili veštačkog porekla, čijom se upotrebom mogu stvarati stanja zavisnosti koja mogu da izazovu oštećenje zdravlja ili da na drugi način ugroze integritet ljudi, bilo u fizičkom, psihičkom ili socijalnom smislu. Rezultati mnogih ispitivanja pokazuju da je interesovanje mladih za drogu u svetu, a i u našoj zemlji, u stalnom porastu. Broj uživalaca droge svakodnevno raste, a starosna granica se opasno pomera naniže. Prvi prenosioci droge kod nas su deca naših građana koji, zbog prirode svoje službe, žive i rade više godina na Zapadu, posebno u SAD i Velikoj Britaniji. Po povratku u domovinu donose drogu i traže nove istomišljenike u našoj sredini. Tako se javljaju prvi slučajevi narkomanije. Narkomanija je dosta kompleksan fenomen u čijem nastanku i ispoljavanju igraju ulogu mnogi faktori, pa se na narkomaniju, naročito adolescentnu, može gledati i kao na pravni problem, jer u sebi nosi neke elemente kriminalne aktivnosti.
Praksa pokazuje da osobe sklone drogi često upadaju u zakonske prekršaje već samom činjenicom da poseduju izvesnu količinu droge, a da i ne govorimo o protivpravnim radnjama koje vrše u stanju izmenjene svesti pod delovanjem različith psihoaktivnih supstanci. S obzirom da se kod nas uglavnom radi o adolescentnoj narkomaniji, njihove aktivnosti najčešće spadaju u oblast kriminaliteta maloletnika, koji se zbog svojih specifičnosti izdvaja iz opšte kriminologije. Adolescent najčešće nema dovoljno novca, a droga ima visoku cenu. Da bi došao do droge, narkoman to mora da učini na protivpravni način: krađom novca, prodajom vrednih stvari iz kuće, džeparenjem, provalama stanova ili apoteka, falsifikovanjem recepata, preprodajom droge, prostitucijom i retko nasiljem. Adolescentni narkomani, za razliku od maloletnih delikvenata koji najveći broj krivičnih dela vrše u mestu stanovanja ili u neposrednoj blizini, jer se tu najbolje snalaze, često putuju u udaljena mesta da bi obili apoteku i dosli do droge. Obijanje apoteka najčešće ne izvode pod dejstvom droga, već u apstinencijalnoj krizi, kada su ideje pod kontrolom nagona.
Uzimanje i stavljanje u promet opojnih droga nije pojava novijeg vremena. Naprotiv, ona postoji odavno. Poznato je da je čovek pojedine biljke koristio u religiozne i medicinske svrhe, ili radi sopstvenog uživanja. Danas, upravo radi zaštite zdravlja ljudi, sprečavanja socijalnih problema i raznih vidova zloupotreba opojnih droga, njihova proizvodnja i promet su ograničeni, pod uslovima i nadzorom predviđenim odredbama Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga. Proizvodnja i promet opojnih droga mogu se vršiti samo za medicinske, veterinarske, nastavne, laboratorijske i naučne svrhe, i niko ne može posedovati opojne droge bez odobrenja, odnosno dozvole nadležnog organa.
Masovna zloupotreba droge u našoj zemlji počinje šezdesetih godina 20. veka. I ranije je bilo pojedinačnih slučajeva uzimanja droge, ali to nije imalo veći društveni značaj. Narkotici su povezani sa kriminalom na više načina.

2.  Neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga
      2.1 Načini i vidovi
Krivično delo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga može se izvršiti na neki od sledećih načina: da se neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje, nudi na prodaju, kupuje radi prodaje, drži ili prenosi, posreduje u kupovini ili prodaji, ili na drugi način neovlašćeno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge. Teži oblik ovog krivičnog dela postojaće ako ga je  izvršilo više lica koja su se udružila za vršenje tih dela, ili je učinilac tog dela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika. Analizirajući krivično delo koja su u vezi sa opojnim drogama, a imajući u vidu njihovu društvenu opasnost, ovaj vid kriminaliteta može se klasifikovati u tri osnovne grupe: primarni, sekundrani i tercijarni. Pod primarnim kriminalitetm podrazumevaju se krivična dela koja su u vezi sa proizvodnjom, preradom, nabavkom i distribucijom, dok se sekundarni vid kriminaliteta odnosi na ona krivična dela koja su izvršena pod dejstvom droge, ili radi nabavke same droge. Tercijarni vid ovog kriminaliteta obuhvata međunarodne organizovane kriminalne organizacije koje u proizvodnju i nedozvoljenu trgovinu drogama ulažu određen kapital i, uz sav rizik ovakvog nedozvoljenog posla, ostvaruju ogromnu dobit. Ova vrsta krimianala motivisna je sticanjem velikih novčanih sredstava, plasmanom droga na ilegalno tržište, zbog čega ga u izvršenju najvećim delom karakteriše visoka organizovanost i profesionalizam. Specifičnost ambijenta u kome se obavljaju nezakonite delatnosti proizvodnje i prometa droga, koji je sam po sebi kriminalan i okupiran negativnim  interakcijama njegovih učesnika, konstruiše fenomen tzv. sistemskog nasilja. Tu nema mesta emocijama i cilj se ostvaruje po svaku cenu, što proizilazi iz motivisanosti aktera kriminalnih radnji da dođu do velikih suma novca, ali i pretnje strogim zatvorskim kaznama, ukoliko budu otkriveni i dokazana njihova krivica.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari