Novac i međunarodni monetarni sistem
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
SEMINARSKI RAD
MONETARNA EKONOMIJA
Novac i međunarodni monetarni sistem
student : Sabina Mešić, br. Indexa:2377/15 Asistent: Mr. Čorbić Lejla
student : Adisa Bešlija, br. Indexa:2399/15
Travnik, april 2017.godina
SADRŽAJ
PROCES RAZVOJA NASTANKA NOVCA......................................................................4
Funkcija novca kao prometnog sredstva odnosno sredstva razmjene.............................11
Funkcija novca kao mjere vrijednosti odnosno obračunske jedinice..............................14
MEĐUNARODNI MONETARNI SISTEM......................................................................16
Saradnja centralne banke sa poslovnim bankama, međunarodna saradnja.....................16
2

PROCES RAZVOJA NASTANKA NOVCA
Razvoj različitih oblika razmjene predstavlja proces nastanka novca. Pokazalo se da je
razmjena roba komplikovan proces zbog širenja robne proizvodnje velikog broja
induvidualnih poduzetnika. Novčani oblik se pojavio u situaciji kada je robna proizvodnja
bila dovoljno razvijena, a raširena društvena podjela rada, čime se prevazišao problem
razmjene.
U početku je stoka bila opšte sredstvo razmjene za korištenje u poljoprivredi, za hranu itd.
Nakon toga, pojavio se metal, najčešće bakar, te ostali korisni proizvodi. Pojavom zlata
su dobili opteprihvaćeno univerzalno sredstvo razmjene koje je imalo nekoliko benefita:
Male količine u prometu su predstavljale veliku vrijednost
Zlato je davalo mogućnost dijeljenja na manje količine, čime nije gubilo na
vrijednosti (kvalitet je isti za manje ili veće komade zlata).
Jednostavno je za manipulaciju robne razmjene.
Osnovne funkcije novca su: mjera vrijednosti, sredstvo razmjene, blago i novac kao
svjetski novac.
Novac nije samo kovani novac i novčanice, nego je sredstvo razmjene. Kako se robna
proizvodnja širila zlato je prestalo da obavlja funkciju opšteg sredstva razmjene. U
dvadesetom vijeku papirni novac je prevagnuo. Danas u svijetu, razmjena se obavlja
putem papira, gdje svaka zemlja ima različite istorijski oslikane likove.
Slika 1. Novčanice zemalja sa oslikanim likovima
4
Naturalni novac
Razmjena roba se javila u periodu raspada razmjena robe za robu. Karakteristika
naturalne razmjene se ogledala u identičnosti kupovine i prodaje roba. Vrijednost neke
robe se izražavala vrijednošću druge robe, te se takav oblik nazivao prosti ili pojedinačni
oblik vrijednosti. Drugi oblik vrijednosti se ogledao u sve redovnijoj razmjeni i ponudi
određenih roba koja su potrebna za svakodnevni život. Takav oblik vrijednosti se nazivao
razvijeni ili relativni oblik vrijednosti.
Oba oblika su zasnovana na naturalnoj razmjeni.
Kovani novac
Ljudi su kovali novac iz metala, prvobitno iz željeza i bakra. Najprije je izgledao u obliku
koluta, prstena, kocke itd.
U prometu novac se prvobitno javio bez određenih oblika i težine, gdje su svaki put trebali
vagati i mjeriti finoću metala. Najpoznatiji trgovci su udarali svoje pečate na pojedine
komade metala kojima su unaprijed deklarisali sadržinu vrijednosti i finoću. Ovi pečati su
bili korisni dok se razmjena vršila na lokalnoj razini, ali nakon prelaska okvira lokalnog
tržišta ukazala se potreba za većim autoritetom, a to je država.
Moneta
Metalnom novcu koji već ima svoj oblik država je udarala svoje pečate i tako je došlo do
pojave monete koja se zadržala u okruglom obliku. Mnoge monete antičkih naroda su
nosile likove raznih božanstava. U petom vijeku p.n.e. vladari su utiskivali svoje likove na
novac, npr. Aleksandar Veliki. Američki dolar se pojavio 1787. godine i kovao se iz zlata i
srebra. U SAD-u, kao i u Evropi, je početkom dvadesetog vijeka uspostavljena čista
zlatna valuta. Valutni novac su bili zlatnici od 20, 5, 2 i 1 dolar, a srebrni dolar je zadržao
funkciju sitnog novca.
5

Depozitni ili žiralni novac
Gotov novac obuhvata sitan konan novac i novčanice. Podmirenje duga ili plaćanje se
može izvršiti korištenjem žiralnog novca tj. bez upotrebe gotovog novca. Danas se gotov
novac potisnut gdje se uglavnom koristi za isplate plaća i nadnica i za podmirivanje
svakodnevnih obaveza, dok se preko 90% plaćanja obavlja različitim bezgotovinskim
platnim instrumentima. Žiralni ili depozitni novac se pojavio u dvanaestom vijeku gdje su
banke uzimale polog zlatnike, srebrenjake, a izdavale su certifikate i banknote. Klijenti
banke su raspolagali novcem odobrenih iznosa.
Depozitni novac je potraživanje od poslovne banke. Prije njih su postojale mjenjačnice
gdje su se razmjenjivali metalni novci raznih država. Vremenom su mjenjačnice i čuvale
metalni novac za klijente koji su raspolagali većom količinom. Na taj način su one postale
depozitne institucije jer su uzimale depozite u obliku metalnog novca.
Specifičnost depozitnog novca, te njegova prednost u odnosu na papirni novac, se
ogledala u činjenici da je njegova emisija usko povezana sa stvarnim potrebama razmjene.
Ukoliko se naruši veza sa stvarnim potrebama razmjene onda depozitni novac gubi svoje
prednosti i pretvara se u papirni novac. Što je privreda neke zemlje razvijenija u njoj je
sve više zastupljen depozitni novac, mada se u svim privredama koristi metalni i privredni
novac.
Depozitni novac je prošao veoma dug put u svom razvoju od mjenice, čeka itd. U
današnje vrijeme su najaktuelnije plastične kartice i elektronski novac kao rezultat
inovacija izvršenih u samoj tehnologiji platnog prometa.
Pojava prvih plastičnih kartica datira iz devetnaestog vijeka, a veći zamah su dobile
između prvog i drugog svjetskog rata kada su velike kompanije omogućile svojim
klijentima da vrše plaćanje karticama umjesto gotovinom.
Plastične kartice se mogu podijeliti:
specijalizovane-izdaju ih kompanije za plaćanje njihovih potreba i usluga
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti