Odlomak

UVOD
Intenzivna industrijalizacija je u poslednjih nekoliko decenija omogućila bolje uslove života u skoro svim delovima sveta, ali je i istovremeno porastao rizik zbog ubrzanog i često nekontrolisanog tehnološkog razvoja.
Opasan otpad, posebno industrijski, predstavlja danas jedan od najozbiljnijih ekoloških problema u svetskim razmerama. Upravo iz tog razloga, poboljšanje menadzmenta opasnog otpada u praksi predstavlja jedan od najvažnijih ekoloških zadataka. Razvijene industrijske zemlje, naročito u poslednjih 15 godina, intezivno rade na usavršavanju nacionalnog menadzmenta industrijskog opasnog otpada, koristeći pri tome pozitivna iskustva u pojedinim segmentima menadzmenta koja se prezentuju na redovnim godišnjim sastancima ekspertnih grupa.
Ovo ukazuje da ne postoji jedan opste prihvaćeni koncept menadzmenta industrijskog otpada, vec svaka zemlja, shodno svom zakonodavnom i političkom sistemu i planovima inustrijskog i tehnološkog razvoja mora definisati specifičan nacionalni menadzment.
Uz ograničenu proizvodnju otpada, prirodni ekosistemi su bili u mogućnosti da sopstvenim mehanizmima autoregulacije održe stabilnost. Nekontrolisana proizvodnja otpada, posebno opasnog, dovela je do toga da su danas u mnogim delovima sveta ispunjeni ekološki kapaciteti najvećih eko sistema, pa priroda više nije u stanju da adsorbuje i razgradi sve ono sto se svakodnevno odbacuje.
Ako se prihvati da opasan otpad predstavlja sve one materije koje se stvaraju i oslobađaju u proizvodnji i potrošnji, a imaju karakteristike zapaljivih, eksplozivnih, korozivnih, reaktivnih i toksičnih supstanci i mogu ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu, onda se može reci da malo zemalja raspolaže podacima o količinama takvih materija na svojoj teritoriji. Najgrublja procena je da se godišnje u svetu stvori oko 350 miliona tona opasnog otpada i da ih cini 10-15 % ukupnog industrijskog otpada.
Definicija opasnog industrijskog otpada mora se odvojiti od ostalog industrijskog otpada i samim tim potpasti pod specijalnu kontrolu zbog neophodnosti specijalnog transporta, tretmana i odlaganja. Važnost definicije opasnog industijskog otpada je u tome sto se njom ograničava obim nacionalnog kontrolnog sistema.

Ovaj zahtev se može zadovoljiti ako se opasan industrijski otpad definiše preko tipa otpada, liste supstanci i liste procesa. Veoma je bitno listu supstanci uskladiti sa listom Evropske zajednice kako iz razloga kontrole opasnog industijskog otpada koji prelazi granicu, tako i radi razlikovanja materijala za recikliranje od opasnog industrijskog otpada. Za listu supstanci moraju se definisati jasni kriterijumi. Razlog zasto kao kriterijum u definiciju nije ušla koncentracija opasne materije Iz industijskog otpada leži u problemima visoko – toksičnog industijskog otpada
ispod koncentracije koji fiugriše u nacionalnom kontrolnom programu, i u mogućnosti da se izbegne kontrola mešanjem opasnog industrijskog otpada sa neopasnim, koristeći na taj nacin efekat razloženja. Ovo znači da sve smeše ovog tipa treba tretirati kao opasan otpad. Radioaktivan industrijski otpad i opasan otpad klasičnih eksploziva treba kontrolisati posebnim sistemom.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari