Odlomak

UVOD

Motivi za integraciju evropskih država postali su vidljivi tek posle okončanja Drugog svetskog rata. Posle razaranja osnovnih civilizacijskih vrednosti u toku rata, demokratske snage su nacionalizmu nastojale da suprotstave mogućnost evropskog zajedništva. Evropske države pojedinačno nisu uspele da spreče Drugi svetski rat. Formiralo se mišljenje da se širenje komunizma s istoka može suprotstaviti samo ujedninjena Evropa. Konkretni koraci ka integraciji Zapadne Evrope započeti su čuvenim govorom Vinstona Čerčila održanom na Univerzitetu u Cirihu, 19. septembra 1946. godine. U svom govoru on je izrazio želju za stvaranjem „Sjedinjenih evropskih država” i predložio francusko – nemačko izmirenje kako bi se dobila sto stabilnija Evropa u čemu bi naravno sudelovala i Amerika i gde od tog momenta kreće stvaranje i razvijanje Evropske Unije.

 

 

 

 

STVARANJE EVROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE I NJENA EVOLUCIJA U EU

Organizacija za evropsku ekonomsku saradnju (OEEC) osnovana je 1947. godine kako bi među državama članicama raspoređivala američku pomoć u skladu sa Maršalovim planom. Džordž Maršal, američki državni sekretar, doprineo je stvaranju evropskog zajedništava. On je izneo program oživljavanja posleratne evropske privrede. Ovaj program je nazvan popularno „Maršalov plan“ Program pomoći je okončan posle tri godine ali je OEEC nastavila da postoji kao Forum za unapređenje ekonomske saradnje i slobodnu trgovinu između zapadnoevropskih zemalja. Godine 1961. OEEC menja ime u Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj OECD. Zbog straha od SSSR – a, 17. marta 1948, potpisan je Briselski ugovor kojim je stvoren pedesetogodišnji sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Belgije, Holandije i Luksemburga, poznat kao Zapadno-evropska unija (WEU) radi saradnje u ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj oblasti i kolektivne samoodbrane. Godine 1954. Uniji pristupa Zapadna Nemačka i Italija. Stvaranjem NATO – a 1949. WEU je prevaziđena. Francuska, Zapadna Nemačka, Belgija, Italija, Luksemburg i Holandija 18. aprila 1951. godine potpisuju Pariski sporazum čime je stvorena Evropska zajednica za ugalj i čelik (ESCS), na 50 godina. Po ovom sporazumu zapadnonemačka i francuska industrija čelika i uglja staviće se pod jedinstvenu Visoku vlast (upravu) koja će nadgledati njihov razvoj. Ona je, u stvari predstavljala izvršni organ Evropske zajednice za ugalj i čelik. Belgija, Francuska, Holandija, Italija, Luksemburg i Zapadna Nemačka dana 25. 03. 1957. u Rimu potpisuju Ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEZ) i Evropske zajednice za atomsku energiju (EURATOM). Prvi predsednik Komisije EEZ postaje Valter Halštajn a Evropske zajednice za atomsku energiju Luis Armand. Dana 08. 04. 1965. potpisan je Sporazum o spajanju izvršnih organa tri evropske zajednice: Evropske ekonomske zajednice, Evropske zajednice za ugalj i čelik i  Evropske zajednice za atomsku energiju. Sporazum o spajanju stupa na snagu 01.07.1967. godine. Prvi predsednik Komisije za sve tri zajednice postaje Žan Rej.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari