Odlomak

UVOD

Trgovinski menadžment je na naučnim metodama zasnovan proces donošenja odluka iz oblasti upravljanja, planiranja, organizovanja i kontrole sa ciljem da trgovinsko preduzeće ostvari maksimalne rezultate uz minimalna ulaganja i time ostvari misiju i ciljeve zbog kojih je osnovano. Najbitnije komponente trgovinskog menadžmenta su planiranje, upravljanje, organizovanje i kontrola.
Kao jedan od bitnijih procesa menadžmenta, organizovanje, je tema ovog rada, prema tome konkretniji razlog za izbor ove teme nije potrebno posebno isticati. Organizovanje je drugi element menadžmenta, i jasno je da bez te važne karike u menadžmentu ne bi mogli da se ostvare efektivni i efikasni ciljevi preduzeća.

 

 

 

ORGANIZOVANJE

Pojam i definicije organizovanja

Proces organizovanja je jedna od četiri ključne faze menadžmenta, koja po redosledu dolazi posle planiranja, a prethodi izvršenju – implementaciji i kontroli. Zbog toga je za menadžere na  pragu XXI veka, poznavanje ovog procesa, i kao posledica toga stvaranje i razvijanje modernih organizacija neophodno, kako bi najefikasnije ostvarili svoje ciljeve.
Šta bi se desilo bez organizacije? Koliko bi samo ljudske energije, vremena, novca bilo utrošeno na neadekvatan ili pogrešan način? I u sadašnje vreme, kada je proces organizovanja zasnovan s jedne strane na dugogodišnjim iskustvima, a s druge, novim znanjima i koncepcijama, mnogi resursi se ne koriste na način koji obezbeđuje najveće efekte. Zbog toga su menadžeri neprestano u stalnom traganju, da u uslovima stalnih promena organizuju svoje poslovanje na način koji će odgovoriti zahtevima vremena, i da svoje organizacije učine dinamičnim i adaptabilnim sposobnim da na te izazove odgovore.
Koji su to zahtevi vremena koje je pred nama, i sa kojima će organizacione strukture i odnosi u organizacijama morati da se usklade ? Šta je to što će biti uslov rada i opstanka na svetskom tržištu, o čemu menadžeri ne samo treba da razmišljaju, već i da prilagođavaju i menjaju sebe i organizacije koje vode?
Organizacija je proces utvrđivanja poslova koji čine delatnost organizacije, njihova podela među ljudima, i usklađivanje aktivnosti za uspešno postizanje ciljeva, ili kako je neko duhovito rekao “organizacija je određivanje ko šta radi”. Organizaciona struktura treba da bude tako koncipirana da predstavlja okvir u kome će se na sistematičan i međusobno usklađen način omogućiti ostvarenje zacrtanih ciljeva. Ona mora da bude u skladu sa strateškim planovima trgovinske organizacije, njenim aktivnostima, proizvodima, teritorijama i tržištima. Organizacionu strukturu ne treba mistifikovati i nepotrebno komplikovati. Najefikasnije su najjednostavnije organizacije, koje okupljaju ljude da bi se posao obavio bolje, brže i jeftinije nego na bilo koji drugi način. Da li će organizacija biti utemeljena kao centralizovana ili decentralizovana zavisi od posla koji treba obaviti i vremena u kojem organizacija deluje. U današnjem vremenu koje karakterišu velike, česte i nepredvidive promene, nameće se potreba da organizacije budu spremne da na te promene, reaguju u kratkom roku i prilagode se novostvorenim uslovima. Posmatrano iz tog ugla, veću i bržu prilagodljivost imaju decentralizovane organizacije, čiji se sastavni delovi mogu brzo i adekvatno prilagoditi novim uslovima.
Centralizovane organizacije imaju svoje mesto u stabilnom i predvidivom okruženju. One obično imaju kompleksniju strukturu i više nivoa menadžmenta, što ih čini statičnijim i rigidnijim. S druge strane, njihova prednost je u tome što takva struktura čini organizacije kompaktnijim i jedinstvenijim, jača kontrolnu funkciju menadžmenta, omogućava da se ovlašćenja koncentrišu u rukama malog broja visoko obrazovanih, energičnih i efikasnih ljudi, povećava poverljivost strateških i drugih važnih planova.
Kod decentralizovanih organizacija, veze između delova su mnogo labavije, hijerarhijskih nivoa je mnogo manje, što rezultira direktnijom i lakšom komunikacijom između najviših i najnižih nivoa. Decentralizacija omogućava brzo, realistično i plansko delegiranje ovlašćenja što u velikim organizacijama često postoji samo na papiru, organizacione jedinice približava tržištu i čini ih lakšim za upravljanje, olakšava brze reakcije na promene u okruženju, pruža priliku za dokazivanje većem broju talentovanih menadžera.
Preduzeće je kompleksan sistem, sastavljen iz više promenljivih podistema. Svaka funkcija kao podsistem preduzeća ima izvestan manevarski prostor u kome može nezavisno da se menja; drugi prostor u kome se menja kao zavisna promenljiva i treći prostor u kome se menja kao kompleksna promenljiva. Zato organizatori, rukovodioci i izvršioci svake od funkcija kao podsistema funkcionisanja preduzeća moraju znati da njihov podsistem nije apsolutno nego relativno nezavistan i poznavati njegovu zavisnost od ostalih podistema i funkcionisanja preduzeća kao celine.

 

 

 

Sadržina funkcije organizovanja

Iz definicije pojma organizovanje proističe sadržaj ove funkcije kao jedne od aktivnosti menadžmenta. U procesu organizovanja poslovanja preduzeća menadžeri obavljaju veoma široku lepezu aktivnosti, koje su nastavak funkcije planiranja. Obe ove funkcije čine skup aktivnosti na pripremi poslovanja preduzeća. Po utvrđivanju ciljeva preduzeća i donošenju planova poslovanja, menadžment pristupa stvaranju organizacionih pretpostavki za njihovo efikasno ostvarivanje. Te pretpostavke sastoje se od široke lepeze organizacionih aktivnosti, koje se zasnivaju na principu podele rada i koordinacije između izvrsilaca parcijalnih zadataka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari