Odlomak

 

Ortačko društvo je, prema Zakonu o privrednim drustvima, privredno društvo koje osnivaju dva ili vise fizičkih ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva, radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom.

Osnovna karakteristika samog pojma ortačkog društva je ugovorni nastanak drustva i neograničena solidarna odgovornost osnivača. Prema zakonu, minimalni broj osnivača je dva, sto ukazuje na ugovorni nacin nastanka ove forme društva. Dakle, jednočlano društvo u ovom obliku ne moze postojati. Sa druge strane, maksimalan broj osnivača zakonom nije definisan. Međutim, iskustva poslovne prakse ukazuju da ortačko društvo funkcioniše uglavnom sa relativno malim brojem osnivača, s obzirom na to da je jedna od osnovnih karakteristika ove forme društva intuitu personae, odnosno međusobno poznavanje i poverenje ortaka. Novina u odnosu na prethodna zakonodavna rešenja jeste u mogucnosti da ortačko društvo osnivaju ne samo fizička vec i pravna lica. Naše pravo ortačkom društvu priznaje pravni subjektivitet, sto nije slucaj sa delom savremenih pravnih sistema.

Imovina ortačkog društva je odvojena od imovine ortaka. Drustvo za svoje obaveze odgovara celokupnom imovinom. Ortaci su, sa druge strane, solidarno odgovorni za sve obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom. Međutim, dozvoljena je mogucnost drugačijeg dogovora sa poveriocem.

Ortačko društvo ima svoje poslovno ime pod kojim posluje u pravnom prometu. Poslovno ime ortačkog društva sadrzi oznaku „ortaško društvo”, ili skracenicu „O. D.” ili „OD”. Kao privredno društvo mora da ispunjava sve zakonom odredjene uslove koji se traže za poslovno ime privrednog društva.

Osnivanje ortačkog društva

Ortačko društvo osniva se zaključivanjem ugovora o osnivanju. Ugovor kao osnivački akt treba da bude sačinjen u pisanoj formi, prihvaćen i potpisan od strane svih ortaka. Osnivački akt ortačkog društva, naročito, sadrži:

1. puno ime i prebivalište svih fizičkih lica ortaka i poslovno ime i sedište pravnog lica ortaka;
2. poslovno ime i sedište društva;
3. pretežnu djelatnost društva;
4. označenje vrste i vrednosti uloga ortaka.

Osnivački akt može sadržati i druge elemente koji su od značaja za društvo i ortake društva. Za izmene ili dopune osnivačkog akta potrebna je saglasnost svih ortaka društva, ali se istim aktom može drugačije odrediti. Ortaci ortačkog društva svoje međusobne odnose, kao i odnose sa ortačkim društvom uređuju slobodno, osim kada zakon isključuje ovu mogucnost.
Ortačko društvo može pored ugovora o osnivanju imati i ugovor ortaka društva. Ovim aktom, ukoliko se odluče ortaci da ga sačine, trebalo bi da budu uređena naročito pitanja poslovanja društva i upravljanje njime. I ovaj akt treba da bude sačinjen u pisanoj formi i potpisan od strane svakog ortaka. Ugovor ortaka društva se ne prilaže uz prijavu za registraciju. Kada ortaci odluče da sačine ugovor ortaka i kada postoji neusklađenost između osnivačkog i ovog akta, primenjuju se odredbe osnivačkog akta društva.

Na ugovor o osnivanju ortačkog društva primenjuju se pravila ugo¬vora o ortakluku, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije uređeno. Ali, nikako se ne sme izjednačiti značaj ugovora o osnivanju društva i ugovora o ortakluku. Zaključivanje ugovora o osnivanju ortačkog društva ne predstavlja običan ugovorni odnos, vec se ovom prilikom koriste pravila ugovornog – obligacionog prava i kompanijskog prava, odnosno pravila o oblicima društava. Kod ugovora o ortakluku ne nastaje poseban pravni subjekt, a posledica ugovora o osnivanju ortačkog društva je upravo nastanak pravnog lica. Dakle, ortačko društvo, kao privredno društvo predstavlja ortakluk podignut na stepen posebnog subjekta u pravu.

Članovi ortačkog društva mogu biti fizička i pravna lica, domaća i strana. Fizička lica moraju biti potpuno poslovno sposobna. Kada su u pitanju pravna lica kao osnivači ortačkog društva ograničenje se odnosi na društvena preduzeća, preduzeća sa većinskim društvenim kapitalom i društva sa ograničenom odgovorošću, odnosno akcionarska društva koja nemaju najmanje jednog člana, odnosno najmanje jednog akcionara sa značajnim ucešćem kapitala (20%). Za razliku od ograničenja koja su bile definisana Zakonom o preduzećima da fizicko lice može biti član samo u jednom ortačkom društvu ili da ortaćko društvo ne moze biti član drugog društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, Zakon o privrednim društvima u osnovi ima mogućnost da svako lice, subjekt u pravu, moze realizovaii svoj interes u bilo kojoj formi privrednog društva. Iz ovog razloga navedena ograničenja ne mogu vise biti dio zakonskih rešenja i poslovne prakse.

Pravni odnosi u ortačkom društva

Za osnivanje ortačkog društva nije zakonom propisan minimalni osnovni kapital. Početnu imovinu društva utvrđuju sami ortaci. Ona se formira od uloga ortaka. Ortaci mogu ulagati novac, stvari, prava, rad i usluge, koji su izvršeni ili treba da budu izvršeni. Ortaci ortačkog društva ulažu uloge jednake vrednosti. U slucaju da ortak u imovinu društva ne unese svoj ulog dužan je da društvu plati ugovorenu kamatu, koja počinje teći od dana kada je ortak morao uneti ulog. On ce takođe imati obavezu naknade druge štete koja moze nastati i za koju je ortak odgovoran usled nastale neuplatom uloga.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari