Odlomak

1. NAUKA

Da bi se definisala nauka potrebno je odrediti njen najblizi rodni pojam,a za to postoji bar 5 mogucnosti:
• Ako nauku definisemo kao vrstu ljudskog saznanja onda je osnovni cilj nauke saznavanje istine. Naucnici polaze od predpostavke da svet postoji I da se istina o njemu moze saznati.
• Ako nauku definisemo kao duhovnu tvorevinu onda moramo znati da postoje sledece duhovne tvorevine (Prema Radomiru Lukicu):
• Drustvena otkrica-Otkrivaju svet onakav kakav jeste.Tu spada nauka ideologija,religija I filozofija.Svaki naucnik ima veliku zelju da otkrije istinu. To zahteva mukotrpni rad,mada nam se ponekad cini da naucna otkrica dolaze iznenada I neocekivano.U retkim trenucima,kada naucnik nadje resenje nekog problema,tada se naucno stvaralastvo zaista priblizi umetnickom delu.
Drustveno stvaralastvo-Spada stvaranje,vrednosti,umetnosti. Umetnost takodje ima saznajnih elemenata,ali je umetnicka istina za razliku od naucne istine suvise emotivna I intuitivna. Umetnicka istina je logika srca a nelogika razuma (Blez Paskal) Bez obzira na to umetnost ipak moze dati doprinos nauci. Drustvena pravila-Su razni drustveni propisi (pravni,moralni,zakonski itd). Ona su normativni iskazi a naucna pravila su indikativni. To znaci da drustvena pravila kao normativni izrazi propisuju ono sto bi trebalo da bude,a naucna pravila tvrde ono sto jeste. Naucni zakoni se otkrivaju a drustvena pravila se donose (npr zakon se donosi)
• Ako nauku definisemo kao oblik drustvene svesti onda je ona drustveni proizvod. Karl Marks je isticao da nauka nema klasni karakter I da ona izrazava opsti interes. U slucaju da ona izrazava neki posebni interes onda je rec o ideoloskom iskrivljavanju nauke. On smatra da je naucna isina opsta istina I da pripada svima a ne pojedincu. Pa ipak drustvena svest ne moze biti rodni pojam za nauku. Drustvena svest je presirok pojam jer obuhvata razne difuzne elemente (misli,volja,osecanje) . Ona je I preuzak pojam jer nauka nije samo drustvena svest vec I drustvena delatnost.
• Ako nauku definisemo kao drustvenu delatnost onda je to suvise siroko odredjenje koje ne mozemo prihvatiti jer moramo uzeti u obzir naucnika,njegovo znanje,finansijska sredstva itd.
• Postoji tzv. Nauka o nauci. To je sociologija nauke. Ona proucava nauku. Ove preti opasnost da se zanemari drustvena uslovljenost I funkcija nauke.
Na bazi svega ovoga mozemo reci da je najblizi rodni pojam za nauku ustvari saznajna delatnost. Tj. Osnovni cilj nauke I njena osnovna vrednost jeste saznavanje istine.
Po popularnom misljenju nauka je skup sistematizovanih znanja o svetu. Ali svako sistematizovano znanje ne mora biti nauka. NJu karakterise metod kojim ona prikuplja znanje. Metod nauke je stabilniji I vazniji za naucnike nego rezultat. U svom metodu nauka koristi sledece postulate: objektivnost,pouzdanost,opstost,preciznost ,sistematicnost I istoricnost (razvojnost) . Ovi postulati cine normativnu strukturu tzv ciste nauke,I naucnici nastoje da ih se pridrzavaju u sto vecj meri.
2. ISTINITO SAZNANJE

Ako je cilj nauke otkrivanje istine o objektivnom svetu postavlja se pitanje sta je istina I koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se neko saznanje smatralo istinitim. U svojoj Metafizici Aristotel kaze: “Istina je reci o onom sto jeste da jeste ,a o onom sto nije da nije” . Prema tome istinito je ono saznanje koje odg stvarnosti. Tj koje je korespondentno ili adekvatno. Ovo je teorija k. ili adekvatnosti (klasicna teorija istine) : Nju Kant I Hegel ovako interpretiraju: Kant smatra da je istina medjusobno slaganje misli,a istinit je onaj iskaz koji je opste vazeci. To dalje znaci da istina ne postoji vec da istina vazi. Hegel smatra da postoji objektivna I subjektivna istina. Objk. Istina je slaganje predmeta sa samim sobom,a subj.istina je slaganje nase predstave o predmetu sa samim predmetom. Dve grupe teorija koje pokusavaju objasniti sta je istina:
1.Objektivisticke – po njima istina postoji u stvarnosti nezavisno od ljudskog saznanja ,npr zakon gravitacije je postojao I delovao I pre nego sto ga je Njutn formulisao,tacnije I pre nego sto su ljudi postojali.Medjutim kod njih nailazimo na 3 krupne teskoce:
• Istina je das vet postoji nezavisno od nase svesti ali da bi smo ista saznali o tom svetu moramo imati neku svest. Ako ta svest nije ljudska onda sledi da je misticna
• Ako je istina data jednom za svagda postavlja se pitanje zasto se te istine menjaju. Za mnoga saznanja koja su na jednom razvoju nauke smatrana istinitim pokazalo se das u delimicno istinita ili cak I pogresna
• Postoje brojne naucne teorije koje su suprotne jedna drugoj I dokle god se iskustveno ne provere necemo moci reci da je neka naucna teorija apsolutno tacna vec relativno.
Imajuci u vidu ove teskoce javljaju se 2. subjektivisticke teorije. U njima su ove teskoce otklonjene ali zato u ovim teorijama postoji bezgranicna proizvoljnost I kofuzija.
Po teoriji evidencije istina je ono sto pojedinac oseca kao ocigledno I jasno. Osecanje jasnoce moze biti veoma razlicito kod raznih pojedinaca. (licne osobine,steepen obrazovanja,intelekt)
Po teoriji koherencije istina je onaj iskaz koji je uskladjen sa iskazima koja su ranije prihvacena kao istina. Mana oce teorije jeste da mogu biti uskladjeni ne samo istiniti iskazi vec I pogresni pa cak I besmisleni iskazi. (Npr lazni svedok,paranoik)
Po pragmatickom-utilitaristickoj teoriji istinito je ono sto je prakticno korisno. Poznato je da sve ono sto je istinito ne mora doneti neku korist u praksi. I lazi mogu doneti neku privremenu prakticnu korist.
Zakljucak:Istina je ljudsko saznanje koje relativno adekvatno odg objektivnoj stvarnosti.
3.PRINCIPI NAUCNOG SAZNANJA

Su :
• Nacelo objektivnosti polazi od toga da stvarnost postoji nezavisno od subjekta saznanja.Istrazivac nastoji das to vernije izrazi cinjenicno stanje pri cemu uzima u obzir sve raspolozive iskustvene podatke ali I neprekidno traga za novim podacima. U nauci nema potpunih I konacnih saznanja I zato se postojeca saznanja stalno moraju proveravati I dopunjavati . Ovo nacelo podrazumeva da svako naucno saznanje mora biti poverljivo I javno.To znaci da I drugi istrazivaci mogu ponoviti taj postupak I rezultate konkretnog istrazivanja. Stalna kontrola naucnih podataka afirmise otvorenost naucnog saznanja. Ovo nacelo nastoji da se izbegne pristrasnost I subjektivnost u nauci. Prema tome svaki naucni istrazivac treba da se lisi svog vrednosnog sistema I pogleda na svet kako bi sto objektivnije obavio naucno istrazivanje.Naranvo vrednosti sudovi istrazivaca su uvek prisutni maker I u najmanjoj meri.
• Pouzdanost-znaci da svaki naucni stav mora biti zasnovan na odredjenim dokazima I argumentima. Za naucno saznanje nije bitna psiholoska uverljivost vec dokazi. Potreba dokaza ne sme biti suvise kruto shvacena jer bi u tom slucaju iz nauke nestala smelost I originalnost.
• Preciznost-znaci da naucni stavovi moraju biti nedvosmisleni I doreceni. Ona mora postojati u svim fazama naucnog istrazivanja.
• Opstost-Znaci da nauka utvrdjuje opste karakteristike pojava I opste odnose medju pojavama. Nauka uvek ide od pojedinacnog ka opstem. Nauka u procesu analize odbacuje sporedno I nebitno a izdvaja zajednicno I sustinsko. Uopstavanje je vece kod prirodnih a manje kod drustvenih nauka
• Sistematicnost-Oznacava teznju nauke da sva saznanja poveze u jednu skladnu celinu. Ovom idealu priblizavaju se samo najrazvijenije prirodne nauke. Ne treba insistirati na preteranoj sistematicnosti jer to moze zatvoriti naucni system prema novim otkricima.
• Istoricnost ili razvojnost-je otvorenost nauke prema novim cinjenicama I sposobnost za korekciju saznanja .

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari