Odlomak

UVOD

Dobrovoljni penzijski fondovi su oblik dugoročne štednje zastarost. Svaki građanin ima izbor da li želi da se učlani i koliko da uplaćuje u dobrovoljni penzijski fond. Dobrovoljni penzijski fondovi se koriste isključivo za dugoročnu štednju i pod strogom su kontrolom Narodne banke Srbije. Ulaganjem u dobrovoljni penzijski fond možete ostvariti dodatnu penziju. Redovna penzija ni na koji način nije vezana za ova ulaganja.
Pre nego što se učlanite u dobrovoljni penzijski fond savetujemo Vam da prikupite i uporedite podatke o više dobrovoljnih penzijskih fondova. Informacije o dobrovoljnim penzijskim fondovima možete dobiti u kancelarijama društva za upravljanje i od njihovih posrednika. Osnovni izvor podataka je Prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda. Obavezno ga pročitajte. Nemojte se oslanjati samo na reklamni materijal. Budite oprezni sa primerima iznosa penzija koji Vam mogu biti prikazani – pitajte koliki su prinosi i naknade korišćeni u računici i razmislite da li Vam deluju realno.
Visina Vaših sredstava u dobrovoljnom penzijskom fondu nije garantovana, već zavisi od visine uplaćenih doprinosa, frekventnosti i dužine perioda uplata, od prinosa koje dobrovoljni penzijski fond ostvari kao i naknada koje naplaćuje društvo za upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom. Ako dobrovoljni penzijski fond u koji uplaćujete doprinose ne ispunjava Vaša očekivanja možete sredstva sa Vašeg individualnog računa preneti u drugi dobrovoljni penzijski fond.
Ukoliko su Vam potrebna pojašnjenja u vezi sa dobrovoljnim penzijskim fondovima pozovite Informativni-centar Narodne banke Srbije
Zašto je donet Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima?

•    Neodrživost postojećeg državnog penzijskog sistema.
•    Starenje stanovništva.
•    Mogućnost ostvarenja dodatnih prihoda u starosti.
•    Korak u razvoju tržišta kapitala.

Koje su prednosti članstva u fondu?
Reforma državnog penzijskog osiguranja dovešće do smanjenja državnih penzija u odnosu na plate za buduće penzionere. Imajući to u vidu, zaposleni, posebno mladi, moraju da štede za dodatna primanja, koja će im dopunjavati državnu penziju. Što se duže štedi, dodatna penzija je veća. To će budućim penzionerima omogućiti da održe životni standard i u starosti. Dobrovoljni privatni penzijski fondovi su jedan od mogućih vidova štednje za penziju.
Neke prednosti dobrovoljnih penzijskih fondova kao vrste dugoročne štednje su:

•    koriste se isključivo za penzijsku štednju,
•    potpuno su regulisani i pod strogom su kontrolom Narodne banke Srbije,
•    pružaju dodatna primanja u starosti, uvećana za prinos od ulaganja,
•    diversifikacija i investiciona politika trebalo bi da minimiziraju rizik ulaganja
•    moguće poreske olakšice.

Kako su organizovani dobrovoljni penzijski fondovi?
Da bi dobrovoljni penzijski fond bio organizovan, potrebno je da Narodna banka Srbije društvu za upravljanje penzijskim fondovima izda dve dozvole: dozvolu za rad i dozvolu za upravljanje. Osnivači društva za upravljanje moraju da dokažu pouzdanost i osposobljenost za obavljanje ovog posla. Narodna banka Srbije će izdavati dozvole nakon što proceni da su osnivači pouzdani i ugledni. Narodna banka Srbije ima pravo da zahteva dodatne informacije od osnivača i s njima povezanim licima i da ispita njihovu finansijsku sigurnost i ugled. Osnivački kapital društva za upravljanje je milion evra.
Kako izabrati penzijski fond?
Na početku, dok se fondovi još nisu dokazali svojom stvarnom uspešnošću u upravljanju imovinom penzijskog fonda, izbor fonda će biti sličan izboru banke kod koje štedite svoj novac, to jest odabraćete onaj fond u koji imate poverenja. Bilo bi dobro da se najpre raspitate o licima koja upravljaju fondom i saznate nešto više o njihovim prethodnim poslovima. Postoji mogućnost da se fondovi međusobno razlikuju po visini naknada koje naplaćuju za svoje usluge, te i taj faktor treba uzeti u obzir. Međutim, mnogo toga će uticati na konačnu uspešnost fondova i teško je unapred predvideti učinak bilo kog od tih faktora.
Kasnije, kada penzioni fondovi razviju poslovanje, izbor fonda će se zasnivati na prinosu koji ostvaruje fond. Ako je stopa prinosa niska član fonda može svoja sredstva prebaciti u drugi fond gde je stopa prinosa viša, pri čemu ne plaća nikakvu naknadu, osim stvanih izdataka koji su potrebni da bi se prenos fizički izvršio. Ova sloboda izbora povećava odgovornost menadžera fonda i unapređuje zdravu konkureciju na tržištu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari