Odlomak

UVOD

Finansije su naučna disciplina u okviru ekonomskih nauka čiji je predmetni i sadržinski okvir veoma kompleksan, usled njihove pripadnosti i međuzavisnosti sa brojnim naučnim disciplinama, različitim definisanjem ekonomskih kategorija.
Finansije imaju dugu istoriju i uvek su povezane sa nekim aspektom korišćenja novca odnosno novačnih transakcija. Naziv potiče od latinske reči finis – kraj, što je označavalo završetak nekog pravnog spora, a istovremeno i novčani iznos koji se tom prilikom morao platiti.
Današnje značenje nastalo je kasnije, a potiče od francuske reči finance, što znači finansirati, odnosno prikupiti novac radi obavljanja određenih poslova.
Funkcionisanje savremene države podrazumeva izvršavanje brojnih obaveza i mera na osnovu ustava, zakona i drugih propisa, odnosno obezbeđenje funkcionisanja zakonodavne,izvršne i sudske vlasti. Da bi se to ostvarilo potrebno je obezbediti finansijska sredstva.
Naučna disciplina koja proučava procese prikupljanja javnih prihoda, njihovu raspodelu i trošenje ili ekonomsku aktivnost države su javne finansije.
Reč javne u principu znači državne, i u svim zemljama u svetu pored privatnog postoji i javni sektor. Taj odnos je različit i zavisi od istorijskog i privrednog razvoja, tradicije, društvenih, političkih i drugih okolnosti.
To znači da je potrebno razlikovati dva značenja termina ,,javne finansije’’. S jedne strane, to je ekonomska aktivnost države i drugih javno-pravnih tela, a s druge to je naučna disciplina koja istražuje finansijsku privredu, odnosno finansiranje države.
1. POJAM FINANSIJA I RAZVOJ NAUKE O JAVNIM FINANSIJAMA
1.1. Javne finansije – definicije i istorijat
Stalni porast proizvodnih snaga i s tim u vezi pojava viška proizvoda dovela je do razvoja robne proizvodnje i razmene, što je kasnije uslovilo pojavu novca. Nastanak države kao rezultat klasnog društva uslovio je pojavu novca, kao opšteg ekvivalenta a time i pojavu finansija i finansijske privrede. Naime, državi kao sili iznad društva i kao aparatu vladajuće klase u potčinjavanju slabijih društvenih slojeva bila su nužna sredstva, u prvom redu za održavanje državnog aparata.
Nestankom država robovlasničkog sistema i pojavom feudalizma kao novog društveno-ekonomskog sistema nestala je i javna privreda, a robovlasničku privredu zamenila je naturalna privreda, čime je prestala potreba za postojanjem novca. Takva situacija ostala je sve do ranog srednjeg veka. Zadaci države u ovom periodu svodili su se, uglavnom, na odbranu zemlje i održavanje pravnog poretka.
Razvojem zanatstva i gradske privrede i s tim u vezi jačanjem novčane privrede, dotadašnji način upravljanja državom i organizacija vršenja državnih funkcija nije više mogla odgovarati novonastalim uslovima. Stalni razvoj zanatstva uslovljavao je permanentan rast zaposlenosti, a izmenjeni uslovi ratovanja zahtevali su ne samo veće troškove nego i obrazovan kadar za vojsku. Državne funkcije nisu se mogle više obavljaiti uzgredno, već su morale postati stalno zanimanje onih koji su ih vršili. Tako nastaju posebni organi i ustanove u kojima se zapošljavaju ljudi koji vrše državne funkcije kao trajno zanimanje. Tada se javlja pitanje na koji način obezbediti sredstva za izdržavanje takvog državnog aparata, s obzirom na to da imovina države odnosno vladara i prihodi od te imovine nisu bili više dovoljni da bi se putem njih podmirile narasle potrebe.
Razvojem novčane privrede u sve većoj meri dolazi do izražaja potreba za gotovim novcem. Tako je došlo i do uvođenja obaveznih davanja (dažbina) te na toj osnovi do pojave javne (finansijske) privrede, ali istovremeno i do pojave čitavog niza problema u vezi sa ubiranjem dažbina.
Dakle, nastajanje javne privrede (finansija), sa stanovišta nauke o finansijama, bio je uslovljen promenama ekonomske, socijalne i političke prirode. Sve te promene izvršene su pri kraju srednjeg veka, kada treba i tražiti začetke i forme državne organizacije na kojima počiva kapitalističko društveno-ekonomsko uređenje.
Proširivanjem funkcija države i sve većim uticajem širokih narodnih masa u političkim i društvenom životu dolazi do sve demokratskijeg gledanja na upravljanje finansijama.
Mlada buržoazija, koja je postala moćni faktor tražila je sve više udela u upravljanju državom i njenim organima. Građani se nisu mogli zadovoljiti samo obavezama u plaćanju dažbina, već su tražili udela i u kontroli trošenja tih sredstava. Zahtevi su bili usmereni ka demokratizaciji državnog upravljanja i trošenja državnih sredstava. Ta demokratija u trošenju državnih sredstava ispoljavala se u tome što se pribavljanje finansijskih sredstava ne posmatra samo sa fiskalnog stanovišta, već i sa ekonomskog i socijalno-političkog aspekta.
Dok je u prethodnom periodu pitanje finansija bilo isključivo pravo vladara, aristokratske klase i viših društvenih slojeva, putem istorijske borbe sve više dolazi do uticaja i najširi

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari