Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio studenti.rs 15. februar 2016. Prijavi dokument
UVOD
Finansije su naučna disciplina u okviru ekonomskih nauka čiji je predmetni i sadržinski okvir veoma kompleksan, usled njihove pripadnosti i međuzavisnosti sa brojnim naučnim disciplinama, različitim definisanjem ekonomskih kategorija.
Finansije imaju dugu istoriju i uvek su povezane sa nekim aspektom korišćenja novca odnosno novačnih transakcija. Naziv potiče od latinske reči finis – kraj, što je označavalo završetak nekog pravnog spora, a istovremeno i novčani iznos koji se tom prilikom morao platiti.
Današnje značenje nastalo je kasnije, a potiče od francuske reči finance, što znači finansirati, odnosno prikupiti novac radi obavljanja određenih poslova.
Funkcionisanje savremene države podrazumeva izvršavanje brojnih obaveza i mera na osnovu ustava, zakona i drugih propisa, odnosno obezbeđenje funkcionisanja zakonodavne,izvršne i sudske vlasti. Da bi se to ostvarilo potrebno je obezbediti finansijska sredstva.
Naučna disciplina koja proučava procese prikupljanja javnih prihoda, njihovu raspodelu i trošenje ili ekonomsku aktivnost države su javne finansije.
Reč javne u principu znači državne, i u svim zemljama u svetu pored privatnog postoji i javni sektor. Taj odnos je različit i zavisi od istorijskog i privrednog razvoja, tradicije, društvenih, političkih i drugih okolnosti.
To znači da je potrebno razlikovati dva značenja termina ,,javne finansije’’. S jedne strane, to je ekonomska aktivnost države i drugih javno-pravnih tela, a s druge to je naučna disciplina koja istražuje finansijsku privredu, odnosno finansiranje države.
1. POJAM FINANSIJA I RAZVOJ NAUKE O JAVNIM FINANSIJAMA
1.1. Javne finansije – definicije i istorijat
Stalni porast proizvodnih snaga i s tim u vezi pojava viška proizvoda dovela je do razvoja robne proizvodnje i razmene, što je kasnije uslovilo pojavu novca. Nastanak države kao rezultat klasnog društva uslovio je pojavu novca, kao opšteg ekvivalenta a time i pojavu finansija i finansijske privrede. Naime, državi kao sili iznad društva i kao aparatu vladajuće klase u potčinjavanju slabijih društvenih slojeva bila su nužna sredstva, u prvom redu za održavanje državnog aparata.
Nestankom država robovlasničkog sistema i pojavom feudalizma kao novog društveno-ekonomskog sistema nestala je i javna privreda, a robovlasničku privredu zamenila je naturalna privreda, čime je prestala potreba za postojanjem novca. Takva situacija ostala je sve do ranog srednjeg veka. Zadaci države u ovom periodu svodili su se, uglavnom, na odbranu zemlje i održavanje pravnog poretka.
Razvojem zanatstva i gradske privrede i s tim u vezi jačanjem novčane privrede, dotadašnji način upravljanja državom i organizacija vršenja državnih funkcija nije više mogla odgovarati novonastalim uslovima. Stalni razvoj zanatstva uslovljavao je permanentan rast zaposlenosti, a izmenjeni uslovi ratovanja zahtevali su ne samo veće troškove nego i obrazovan kadar za vojsku. Državne funkcije nisu se mogle više obavljaiti uzgredno, već su morale postati stalno zanimanje onih koji su ih vršili. Tako nastaju posebni organi i ustanove u kojima se zapošljavaju ljudi koji vrše državne funkcije kao trajno zanimanje. Tada se javlja pitanje na koji način obezbediti sredstva za izdržavanje takvog državnog aparata, s obzirom na to da imovina države odnosno vladara i prihodi od te imovine nisu bili više dovoljni da bi se putem njih podmirile narasle potrebe.
Razvojem novčane privrede u sve većoj meri dolazi do izražaja potreba za gotovim novcem. Tako je došlo i do uvođenja obaveznih davanja (dažbina) te na toj osnovi do pojave javne (finansijske) privrede, ali istovremeno i do pojave čitavog niza problema u vezi sa ubiranjem dažbina.
Dakle, nastajanje javne privrede (finansija), sa stanovišta nauke o finansijama, bio je uslovljen promenama ekonomske, socijalne i političke prirode. Sve te promene izvršene su pri kraju srednjeg veka, kada treba i tražiti začetke i forme državne organizacije na kojima počiva kapitalističko društveno-ekonomsko uređenje.
Proširivanjem funkcija države i sve većim uticajem širokih narodnih masa u političkim i društvenom životu dolazi do sve demokratskijeg gledanja na upravljanje finansijama.
Mlada buržoazija, koja je postala moćni faktor tražila je sve više udela u upravljanju državom i njenim organima. Građani se nisu mogli zadovoljiti samo obavezama u plaćanju dažbina, već su tražili udela i u kontroli trošenja tih sredstava. Zahtevi su bili usmereni ka demokratizaciji državnog upravljanja i trošenja državnih sredstava. Ta demokratija u trošenju državnih sredstava ispoljavala se u tome što se pribavljanje finansijskih sredstava ne posmatra samo sa fiskalnog stanovišta, već i sa ekonomskog i socijalno-političkog aspekta.
Dok je u prethodnom periodu pitanje finansija bilo isključivo pravo vladara, aristokratske klase i viših društvenih slojeva, putem istorijske borbe sve više dolazi do uticaja i najširi
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.