Odlomak

UVOD

Porez na dohodak zauzima središnje mjesto u poreskim sistemima savremenih država, i to ne samo zbog svoje izrazito velike finansijske izdašnosti, nego i zbog širokih mogućnosti da se koristi kao pogodan instrument za ostvarivanje nekih nefiskalnih ciljeva oporezivanja. Međutim, uz nesumnjive prednosti koje su vezane za njegovu primjenu, porezu na dohodak se upućuju i brojni prigovori koji se odnose  kako na probleme poresko-tehničke naravi, tako i na one ekonomske i socijalne naravi. Moramo reći da je porez na dohodak izrazito komplikovan poreski oblik i da su problemi koji se pojavljuju pri oporezivanju dohotka brojni. Oni se odnose npr. na utvrđivanje oporezivog dohotka, opredjeljenje za oporezivanje pojedinaca, supružnika ili porodice, izbor metode utvrđivanja poreske osnovice itd.

Za ovaj porez se može reći da je skup za ubiranje, da utvrđivanje poreza često dovodi do zadiranja poreske vlasti u intimu poreskih obveznika, te da primjena brojnih poreskih olakšica i oslobađanja ne samo da usložnjava postupak oporezivanja, nego nameće i dilemu o tome je li poreski teret ravnomjerno raspoređen. Problem pravednosti u oporezivanju prisutan je i pri utvrđivanju poreske tarife (minimalne i maksimalne poreske stope, broj poreskih razreda, utvrđivanje poreske stope za pojedini dio poreske osnovice).

Porez na dohodak je onaj poreski oblik, kod kojeg su toliko usko i stabilno prisutne najrazličitije činjenic vezane za ličnost poreskog obveznika, a relativne su za oporezivanje, kao što to nije slučaj ni kod jednog drugog poreza. Zadnjih dvadesetak godina sve su brojniji i glasniji zahtjevi da se „kralj među porezima“ kako ga je nazvao J. Popitz, detronizira. Prijedlozi za reformu poreza na dohodak usmjereni su kako na određene promjene u modalitetima oporezivanja dohodka, tako i na smanjenje finansijske uloge koju taj porez ima u poreskim sistemima neke zemnja.

Rad se sastoji iz četiri cjeline, gdje je u prvoj cjelini pažnja posvećena pojmu, karakteristikama i osnovim tipovima poreza na dohodak. U drugom dijelu su predstavljeni osnovni elementi poreza na dohodak, kao što su poreski obveznik, poreska osnovica, poreske olakšice i poreske stope. Treći dio nam ukazuje na značaj poreza na dohodak, kako budžetski, tako i ekonomski. I u posljednjem dijelu je predstavljen porez na dohodak u BiH, kao i izvršene reforme i njegov značaj u strukturi javnih prihoda.
 

 

 

 
1.    POJAM, KARAKTERISTIKE I OSNOVNI TIPOVI POREZA NA DOHODAK

1.1 Pojam dohotka

Kao što je to slučaj kod svakog poreza, i za porez na dohodak je utvrđivanje objekta i osnovice oporezivanja od velike važnosti. Kod poreza na dohodak je to, u posebno naglašenoj mjeri, ne samo važno, nego i teško. Naime, neutralnost u odnosu na alokacijsku politiku kao i opštost, univerzalnost, sveobuhvatnost oporezivanja, mogu se izuzimajući posebno politički utemeljene razloge ostvariti samo onoliko koliko se:

  •     Ravnomjerno uspije zahvatiti odnosno obuhvatiti zaista ukupni dohodak s jedne strane, odnosno,
  •     Oporezivanjem tim porezom kao elemente dohotka  s tim da se ne zahvate one veličine koje nisu dohodak.

Da bi smo na najlakši način definisali dohodak moramo prvo objasniti šta je ustvari dohodak. Polazeći od teorijske definicije, fiskalnog stanovišta, dohodak se definiše kao “zbir svih neto prihoda koje je poreski obveznik ostvario u datom periodu (prihodi iz radnog odnosa – lična primanja, prihodi od samostalne djelatnosti, prihodi od kamata i dividendi i dr.).  Vodeći se ovom definicijom najednostavnija definicija poreza na dohodak bila bi ta da je porez na dohodak  “vrsta poreza kojim se oporezuje dohodak  fizičkih i pravnih osoba i jedan je od najznačajnijih poreskih oblika svake savremene države. Karakterišu ga finansijska izdašnost, elastičnost i predvidivost, pa je pogodan za ostvarivanje mnogih ekonosmkih i socijalnih politika.

Sadržaj dimenzija u determinisanju predmeta oporezivanja daje odgovor na pitanje na koji dio ekonomske snage poreskog obveznika usmjereno oporezivanje dohodka. Teritorijalna pak dimenzija pri utvrđivanju oporezivog dohodka determiniše prostor na kojem on nastaje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari