Odlomak

UVOD
Svi težimo demokratiji kao političkom poretku. Da bi parlamentarrna demokratija  mogla da funkcioniše neophodno je postojanje političkih partija.Rayličita politička miljenja i interesi u društvu traže i nalaze svoje reprezentovanje u političkim partijama.U jednoj državi i društvu postoje raznovrsne nejednakosti medju ljudima,u njihovoj tradiciji,veri,navikama,potrebama,temperamentu i one se manifestuju kao mnoštvo političkih idea i alternativa koje,zahvaljujući postojanju političkih partija postaju predmet interesovanja a kasnije i deo konkretnih političkih odluka.
Partije nisu od uvek imale značajnu ulogu u državi i političkom životu, ali u savremeno doba postaju nezaobilazan činilac u formiranju svake vlasti u demokratskim društvima.One imaju ključnu ulogu u izborima za predstavnička tela i konačno vremenom su postale nezaobilazne političke institucije.
Pored političkih partija gradjani se okupljaju i u političke pokrete koji su šire i elastičnije grupe politički aktivnih gradjana.Gradjani koji su nezadovoljni radom političkih partija ili ne zele da budu vezani stranačkom disciplinom a zele da ostvare neki interes formiraju političke pokrete.Ovi pokreti ne moraju da imaju političke ciljeve i smatra se da će u budućnosti dobijati sve više na značaju kao gradjanska inicijativa.
Političke partije i pokreti su uvek bili od velike važnosti za svaku državu i društvo i zato ova tema zahteva detaljnije obrazlaganje.

1.    Terminološka razgraničenja

Sociologija politike, politička sociologija i politikologija imaju za predmet svog proučavanja izmedju ostalih pojmova i pojam političkih partija i pokreta.
Politikologija (nauka o politici) ima za cilj da odredi, opiše i razjasni fenomene politike. Ali politika kao nauka ne može se  razlučiti od politike kao društvene realnosti te stoga dolazi do svojevrsnog stapanja nauke i njenog predmeta. Politika svakako nije samo stvarnost već i projekat tj. ono što bi trebalo da bude (Platon) te su njen predmet dakle i ideje koje se možda nikada neće ostvariti (utopija).
Politikologija izučava sam politički život i političke institucije kao osobenu sferu društvenih pojava.
Sociologija politike je usmerena na izučavanje veza i odnosa političkih fenomena sa šire shvaćenim društvenim prilikama i promenama.
Odnos politikologije i sociologije politike je u tom konteksu analogan  odnosu na primer sociologije umetnosti i nauka koje proučavaju pojedine umetnosti. ( odnos posebnih i pojedinačnih naučnih disciplina).
Politička sociologija političke fenomene izučava u neposrednim vezama sa nepolitičkim društvenim fenomenima (ekonomija, kultura, religija).
U obrazovnom sistemu Sjedinjenih Američkih Država terminološka distinkcija je napravljena tako što predavači po vokaciji sociolozi predaju političku sociologiju a oni  predavači koji dolaze sa FON-a predaju politikologiju.
Shodno postojanju različitih naučnih disciplina koje se bave proučavanjem politike, u teoriji se može naći i veliki broj različitih pokušaja definisanja samog pojma „politika“.
Evo nekih od njih:
„ Politika je osobena jer obuhvata donošenje odluka koje za društvo postaju obavezne“ (Istn)
„Politika je veština uticaja, manipulisanja ili kontrolisanja društvenih grupa da bi se zadovoljili interesi jednih na račun drugih“ (Rajt)
„Politika je jedinstvo vrednostnih obrazaca i institucija, procesa koji polazeći od vidova društvene moći imaju za cilj uređivanja društva kao celine, uskladjivanje i prevazilaženje njegovih unutrašnjih protivurečnosti, utvrđivanje i ostvarivanje opšte društvenih interesa putem kontrole i usmeravanja promena“
Pod „vlasti“ treba podrazumevati takvo stanje u kome ispoljena volja jedne ili više osoba koje vladaju želi da deluju na druge tj. za moć je osobeno nametanje volje uprkos otporu a za vlast prihvatanje i izvršavanje zapovesti. Moć se demonstrira a vlast učvršćuje. Ispoljavane moći je odlučno a kratkotrajno a vlasti postupno i na duže staze.
Društvena moć se definiše kao sposobnost ljudi da utiču bilo kojim putem na ponašanje, mišljenje i društvena raspoloženja drugih ljudi, na njihovo mesto u društvu, na njihova prava i obaveze.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari