Odlomak

UVOD

Politički sistem se može definisati kao koncept koji je usmeren na izražavanje oblika, strukture i veza između pojedinih delova politike i njenog funkcionisanja.
Naravno, da bi uopšte govorili o političkom sistemu, prvo se moramo upoznati u kratkim crtama sa Ruskom Federacijom, čiji politički sistem je i tema ovog seminarskog rada.
Ruska Federacija ili Rusija savezna je država koja se prostire preko ogromnih prostranstava istočne Evrope i severne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km2, Rusija je najveća država na svetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od Kanade, Kine, ili SAD. Graniči se sa 18 država. Po broju stanovnika je na devetom mestu na svetu. Zvanični jezik je ruski a glavni i najveći grad je grad heroj Moskva. U Rusiji 12 gradova ima više od milion stanovnika.
Za vreme sovjetske vladavine (1917-1991) zvala se Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR) i bila je najveća republika u sastavu SSSR-a. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice nezavisnih država, OUZB i SOS. Rusija danas igra značajnu ulogu na svetskoj sceni, članica je grupe osam vodećih država sveta G8, stalna članica Saveta bezbednosti OUN i članica je grupe BRIK.

 

 

 
1. POLITIČKl SISTEM RUSKE FEDERACIJE

Posle pada berlinskog zida, otpočeo je proces raslojavanja najveće federacije u istoriji i najveće federacije u okviru političkih sistema socijalističkih zemalja – SSSR-a. Neke savezne republike iskoristile su pravo na otcepljenje koje im je dato Utavom SSSR-a iz 1977.g. (Ustavno rešenje još iz Ustava SSSR-a iz 1924.g.), zasnivajući svoje zahteve na ustavnom pravu naroda na samoopredeljenje. Najpre su se otcepile baltičke države Estonija, Letonija i Litvanija, zatim Belorusija i Ukrajina, a zatim maloazijske i azijske republike Gruzija, Azerbejdžan, Kirgistan, Tdžigistan i druge. Rusija, kao matica, je bila spremna da do otcepljenja dođe na miran način, ali je trebalo rešiti mnoga imovinsko-pravna, konstitutivna, bezbednosna, vojna i druga pitanja.
Poseban problem predstavljalo je brojno rusko stanovništvo koje je živelo u sada bivšim sovjetskim republikama, kao i vojne i kosmičke baze i poligoni, ogromna zajednička pomorska i podmornička flota, nuklearno naoružanje razmešteno širom bivše SSSR, i drugo. Na kraju se došlo do dogovora da sve države (osim baltičkih) ostanu u Zajednici nezavisnih država, kroz koju bi se olakšalo njihovo komuniciranje, ekonomska i druga saradnja i rešavala pitanja bezbednosti zajednice. Pošto je time definitivno zatvorena stranica istorije SSSR-a, Ruska Federacija se mogla okrenuti uspostavljanju novih temelja svoje samostalne države.
Ustav RF donet je 12. decembra 1993.g. To je originalna mešavina ustavnih rešenja niza demokratskih zemalja (SAD, Fancuske, Velike Britanije, Švajcarske i dr.). Sastavljen je iz dva dela: prvi deo čine Opšte odredbe, a drugi deo Završne i prelazne odredbe. Ruska federacija je demokratska, multietnička, višepartijska, federativna republika sastavljena od 21 republike članice, sa mešovitim svojinskim sistemom i ustavno zagarantovanim širokim spektrom Ijudskih prava i sloboda.
Po organizaciji vlasti reč je o kombinaciji podele i jedinstva vlasti, sa naglašenom ulogom predsednika Ruske Federacije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari