Odlomak

1. Uvod

Privredni život predstavlja veoma složenu tvorevinu koja se sastoji iz nekoliko zaokruženih delova od kojih svaki za sebe predstavlja jednu celinu. Postoji veliki broj različitih kombinacija između tih celina što dosta komplikuje privrednu sliku.
Najznačajnije oblasti makroekonomskog istraživanja su tržište roba i usluga gde se ravnoteža predstavlja preko jednakosti štednje i investicija i gde se primenjuje politika cena kao odgovarajuća mera ekonomske politike, zatim javne finansije koje obuhvataju javnu potrošnju i poreske prihode države gde se primenjuju mere fiskalne politike, razmena sa inostranstvom za koju odgovaraju spoljno trgovinska i devizna politika, novčani i bankarski sistem gde novac ima primarnu ulogu na strani agregatne ponude i agregatne tražnje, a monetarno kreditna politika ima regulativnu ulogu, agregatna ponuda u kojoj se vodi politika dohodaka i posebna politika za svaku privrednu oblast.
Ekonomska politika predstavlja niz mera koje država preduzima radi ostvarivanja pune zaposlenosti i potencijalnog društvenog proizvoda. Svaka ekonomska politika ima svoje područje delovanja, mere i probleme koje treba da rešava. Ekonomske politike su međusobno povezane, jer su oblasti na koje se one odnose međusobno povezane. Zato se ekonomske politike kombinuju.
U ekonomskoj teoriji često se javljaju nesporazumi, jer se ne shvata da tržište tamo gde je neophodno, mora funkcionisati kao kompletan i razvijen sistem. Treba imati jasnu predstavu o njegovoj strukturi bez koje ono ne bi moglo funkcionisati kao podsistem, te razlikovati izvesne njegove sistematske nedostatke od određenih nedostataka koji su mu samom sebi svojstveni. Ova negativna dejstva se moraju određenim merama ekonomske politike ublažiti, pa čak, u određenim slučajevima, i sasvim neutralisati.
Ponuda i tražnja su pojmovi kojima se ekonomisti najčešće koriste i to sa dobrim razlogom, jer su ponuda i tražnja sile koje omogućavaju funkcionisanje tržišnih ekonomija. One određuju količinu svakog dobra koje se proizvodi i cenu po kojoj se ono prodaje. Ako se želi saznati kako će neki događaj ili politika uticati na ekonomiju, prvo treba da se vidi kako će uticati na ponudu i tražnju. Izraz tražnja i ponuda odnose se na ponašanje ljudi kada na tržištu međusobno deluju jedni na druge.

 

 

2. Tržište

Proizvodnja određenih vrsta proizvoda mora se prilagoditi brojnim kvantitativnim i kvalitativnim promenama okruženja, a kako bi to prilagođavanje bilo uspešno, neophodno je poznavati tržište.Važnost tržišta ogleda se u njegovoj moći da pomogne mnogim proizvođačima da što bolje uoče zahteve potrošača, u cilju zadovoljavanja njihovih potreba. Određivanje osnovnog obeležja tržišnog sastava i njegove važnosti osnovna su polazišta za uspešno funkcioniranje mnogih poslovnih subjekata.
Tržište jeste mehanizam kojim se povezuju kupci i prodavci u cilju razmene roba i usluga. Tržišni mehanizam ne predstavlja samo mesto na kojem se sučeljavaju ponuda i tražnja, već i mehanizam preko koga se valorizuju svi rezultati rada. Tržište je „objektivni“ mehanizam koji preko sučeljavanja ponude i tražnje roba i usluga predstavlja vrlo složen mehanizam na kojem su usko povezana sva navedena parcijalna tržišta. Tržište i informacije koje tržišni odnosi pružaju proizvođačima, potrošačima i državi kao nosiocu ekonomske politike je i „putokaz“ u određivanju svih subjekata za odgovarajuću proizvodnju, ponudu, tražnju, potrošnju i slično. Postalo je i mehanizam ne samo za susretanje ponude i tražnje, uz formiranje odgovarajućih cena, već  i mesto na kojem se najčešće sukobljavaju pojedinačni i opšti interesi, ali i sukob interesa pojedinačnih struktura u društvu.
Danas moderne države i privrede nastoje, u duhu opšte liberalizacije i decentralizacije odlučivanja i sredstava, da osiguraju sve veću slobodu tržišta, da oslobode ukupan tržišni mehanizam, jer smatra se, tržište predstavlja snažan faktor kasnijeg privređivanja, sužavanja troškova, nasuprot kasnoj i skupoj državi i državnoj regulativi. Međutim, i pored takve opšte orijentacije u svetu, ne postoji slobodno tržište, ono je više ili manje pod delovanjem državne intervencije i nacionalnih međunarodnih monopola. To je državno-monopolističko regulisanje ekonomije i  tržišta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari