Fakultet za poslovno industrijski menadžment
Predmet: Ekonomija

Tema:

PONUDA I POTRAŽNJA

Mentor:

Student:

Prof. Nevenka Nićin

Tanja Suvara

Novembar, 2014

Sadržaj:

1. Uvod................................................................................................................................ 3

2. Tržište.............................................................................................................................. 4

2.1. Funkcije tržišta..........................................................................................................4

2.2.Segmetacija tržišta..................................................................................................... 5

2.3. Konkurencija na tržištu.............................................................................................6

3. Tržišne sile ponude i tražnje............................................................................................ 8

4. Pojam tražnje...................................................................................................................8

4.1. Elastičnost tražnje...................................................................................................11

5. Pojam ponude................................................................................................................12

5.1. Elastičnost ponude.................................................................................................. 14

6. Zaključak.......................................................................................................................15

7. Literatura........................................................................................................................17

2

background image

2. Tržište

Proizvodnja određenih vrsta proizvoda mora se prilagoditi brojnim kvantitativnim 

i   kvalitativnim   promenama   okruženja,   a   kako   bi   to   prilagođavanje   bilo   uspešno, 

neophodno je poznavati tržište.Važnost tržišta ogleda se u njegovoj moći da pomogne 

mnogim   proizvođačima   da   što   bolje   uoče   zahteve   potrošača,   u   cilju   zadovoljavanja 

njihovih   potreba.   Određivanje   osnovnog   obeležja   tržišnog   sastava   i   njegove   važnosti 

osnovna su polazišta za uspešno funkcioniranje mnogih poslovnih subjekata.

Tržište jeste mehanizam kojim se povezuju kupci i prodavci u cilju razmene roba 

i usluga. Tržišni mehanizam ne predstavlja samo mesto na kojem se sučeljavaju ponuda i 

tražnja,   već   i   mehanizam   preko   koga   se   valorizuju   svi   rezultati   rada.   Tržište   je 

„objektivni“   mehanizam   koji   preko   sučeljavanja   ponude   i   tražnje   roba   i   usluga 

predstavlja vrlo složen mehanizam na kojem su usko povezana sva navedena parcijalna 

tržišta. Tržište i informacije koje tržišni odnosi pružaju proizvođačima, potrošačima i 

državi kao nosiocu ekonomske politike je i „putokaz“ u određivanju svih subjekata za 

odgovarajuću proizvodnju, ponudu, tražnju, potrošnju i slično. Postalo je i mehanizam ne 

samo za susretanje ponude i tražnje, uz formiranje odgovarajućih cena, već  i mesto na 

kojem   se   najčešće   sukobljavaju   pojedinačni   i   opšti   interesi,   ali   i   sukob   interesa 

pojedinačnih struktura u društvu.

Danas   moderne   države   i   privrede   nastoje,   u   duhu   opšte   liberalizacije   i 

decentralizacije   odlučivanja   i   sredstava,   da   osiguraju   sve   veću   slobodu   tržišta,   da 

oslobode   ukupan   tržišni   mehanizam,   jer   smatra   se,   tržište   predstavlja   snažan   faktor 

kasnijeg privređivanja, sužavanja troškova, nasuprot kasnoj i skupoj državi i državnoj 

regulativi. Međutim, i pored takve opšte orijentacije u svetu, ne postoji slobodno tržište, 

ono je više ili manje pod delovanjem državne intervencije i nacionalnih međunarodnih 

monopola. To je državno-monopolističko regulisanje ekonomije i  tržišta. 

2.1. Funkcije tržišta

Osnovna funkcija tržišta ogleda se u povezivanju proizvodnje i potrošnje. Ova 

osnovna tržišna funkcija može se rasčlaniti na četiri konkretne tržišne funkcije:

4

Informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih proizvonača 

Tržište prima jednu opštu informaciju o stanju ponude i tražnje za odrenenom 

robom ili uslugom. Ta informacija je u stvari tržišna cena. Na osnovu kretanja 

tržišne cene privredni subjekt se može informisati o stanju ponude i tražnje, na 

konkretnom tržištu, i na osnovu toga uočiti i videti gde je njegovo mesto u odnosu 

na tu cenu.

Selektivna funkcija (funkcija regulatora privrednih kretanja) Tržište vrši selekciju 

privrednih   subjekata   kroz   proces   konkurencije.   Na   tržištu   se   za   istu   vrstu 

proizvoda   formira   jedinstvena   cena   po   kojoj   svi   prodavci   prodaju   svoje 

proizvode.

Alokativna funkcija (usklanivanje ponude i tražnje) Tržište omogućava razmeštaj 

(alokaciju)   privrednih   resursa   na   pojedine   privredne   aktivnosti   u   kojima   se 

stvaraju neophodni proizvodi i usluge. U zavisnosti od toga da li tržišne cene rastu 

ili opadaju, ponuda i tražnja se menjaju sa težnjom da se uravnoteže.

Distributivna   funkcija   (funkcija   raspodele)   Tržište   ovu   funkciju   ostvaruje 

odrenivanjem   cena   faktora   proizvodnje  čime   utiče   na   formiranje   primarne 

raspodele društvenog proizvoda, na osnovu koje njihovi

  vlasnici

 

stiču dohodak i 

učestvuju u raspodeli novoostvarene vrednosti.

2.2.Segmetacija tržišta

      

Ako se tržište shvati kao skup potrošača ili kupaca, onda se segmentacija tržišta 

može definisati kao podela skupa potrošača na grupe prema određenim karakteristikama, 

koje bitno utiču na njihovo ponašanje. 

      

Grupe potrošača, koje su prema određenim obeležjima izdvojene iz skupa svih 

potrošača, nazivaju se tržišnim segmentima. Odgovarajuća obeležja potrošača, koja služe 

kao kriterijum za podelu tržišta, nazivaju se segmentacione promenljive.

      

Osnovni princip segmentacije tržišta sastoji se u nastojanju da se skup potrošača 

podeli na grupe tako da se u jednoj grupi nalaze što homogeniji potrošači, tj. što sličniji u 

pogledu ponašanja. Razlike u ponašanju potrošača unutar grupe treba da budu što manje, 

a razlike između grupa što veće.

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti