Odlomak

UVOD

Njemačka ima jedan od najkompliciranijih, no ujedno i jedan od najboljih i najefikasnijih poreznih sustava u svijetu. Mnogo je razloga za to, a jedan od njih jest i taj da je u Njemačkoj porezni sustav koncipiran na taj način da u najvećoj mjeri odgovara dugoročnom razvoju i stabilnosti njemačkog gospodarstva, zbog čega kao takav nije podložan čestim i radikalnim promjenama.

U poreznoj su strukturi najviše zastupljeni neposredni porezi, od kojih su najznačajniji porez na dohodak (kojeg se susreće pod imenom društveni porez), zatim porez na imovinu, porez na nasljeđe i poklone te porez od privredne djelatnosti. Posredni i prometni porezni manje su zastupljeni, a među njih spadaju porez na dodanu vrijednost, porez na potrošnju, porez na promet imovine i ostali.

Za Njemačku je karakteristično da se vrši zajedničko utvrđivanje i plaćanje poreza sabiranjem svih porodičnih (srodstvenih) prihoda, pri čemu su porezne osnovice dosta veće nego li u slučaju njihovog pojedinačnog obračunavanja za svakog člana kućanstva zasebno.

Porezni je moral na visokoj razini, baš kao i efikasan sustav kontrole, pri čemu se ne smije zanemariti niti činjenica visoke obrazovanosti administrativno-stručnog kadra koji radi na poslovima obračuna razreza te njihove naplate i kontrole. Razlog tome je taj što u Njemačkoj postoje razne škole i instituti koji obrazuju upravo takav kadar kako za svoje tako i za potrebe zemalja u razvoju.

U Njemačkoj postoji mnogo poreznih oblika, njih preko 25, ali samo četiri od njih donose u državnu blagaju više od 80% poreznih prihoda. Tu spadaju porezi na prihode, porezi na obrt, na društvene djelatnosti i na naftne derivate, zbog čega se oni kasnije i posebno razrađuju.

Saveznoj vladi pripadaju prihodi od carina, trošarina na alkoholna pića, te potrošačkog poreza (kojem podliježu naftni derivati i duhanske prerađevine). Pokrajine ubiru porez na automobile te nasljedstvo i poklone, dok općine dobivaju sredstva iz poreza na zemljište, zanatstvo i ostalu malu privredu. Najviše poreznih prihoda državi dolazi od poreza na dohodak.

1. NJEMAČKA POLITIKA I POREZNA POLITIKA

Njemačka ima jedno od najrazvijenijih gospodarstava u svijetu i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4, a po broju stanovnika najveća je europska država. To dovoljno govori o njenoj snazi i značajnosti, a s pravom se može reći kako je postala država na koju bi se svi trebali ogledati. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi 1990. godine (nakon pada Berlinskog zida), i Njemačka se ujedinila te je tako danas jedna suverena, demokratska, parlamentarna i savezna država koja se sastoji od 16 saveznih država te tri samostalna grada-pokrajine. Glavni grad Njemačke je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung).

Njemačka je ustavna savezna demokracija i njen je politički sustav naveden u Ustavu iz 1949., njemačkog naziva Grundgesetz (što bi u prijevodu značilo Temeljni zakon). Njemačka ima parlamentarni sustav: na čelu Savezne vlade je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira dvodomni parlament. Donji dom se zove Bundestag (Savezna skupština), a zastupnici za njega se biraju svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalan s pragom, a zastupanje je pola izravno i pola s lista. Pri izračunu koliko će stranaka dobiti s lista uzima se u obzir koliko su već dobile izravno. Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Bundesrat ovisno o predmetu može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje počelo se raspravljati o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome te otežavaju efikasno upravljanje zemljom.

Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), kojeg je važno spomenuti u pogledu sudstva, ima sjedište u Karlsruheu i može poništiti bilo koji zakon ili pak administrativni dokument ukoliko ga ocijeni neustavnim.

Njemačka ima podosta složenu strukturu vlade i visok sutupanj centralizacije – postoji jaka centralna vlada sa velikim nadležnostima, jedinstvena legislativa u skoro svim segmentima, jedinstven porezni sustav te koordiniranost politika između različitih razina uprave. Njemački federalizam razlikuje se od anglosaksonskog po osnovnoj podjeli nadležnosti.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari