MEGATREND UNIVERZITET BEOGRAD

FAKULTET ZA MENADŽMENT

 ZAJEČAR

POTROŠNJA U CILJU ODRŽIVOG RAZVOJA

SEMINARSKI RAD

 

 

 

                                                     Studenti: 

  

                                                             

 

 

            

       

Zaječar, 2013. Godina

SADRŽAJ

SADRŽAJ....................................................................................1
1. UVOD....................................................................................2
2. ŠTA JE ODRŽIVI RAZVOJ?.......................................................2
3 ODRŽIVA POTROŠNJA.............................................................3

3.1 Š

TA

 

JE

 

ODRŽIVA

 

POTROŠNJA

?.......................................................3

3.2 P

RINCIPI

 

ODRŽIVE

 

POTROŠNJE

......................................................4

4. STANJE ODRŽIVE PROIZVODNE I POTROŠNJE U SRBIJI...........4

4.1. P

REDVIĐENE

 

MERE

 

ZA

 

PODSTICANJE

 

ODRŽIVE

 

PROIZVODNJE

 

I

 

POTROŠNJE

 

U

 S

RBIJI

..........................................................................5

4.2. O

SNOVNI

 

PRAVCI

 

PODRŽAVANJA

 

ODRŽIVE

 

PROIZVODNJE

 

I

 

POTROŠNJE

 

U

 

S

RBIJI

.............................................................................................5

5. OTPAD...................................................................................5

5.1. K

LASIFIKACIJA

 

OTPADA

...............................................................6

5.2 P

RINCIPI

 

UPRAVLJANJA

 

OTPADOM

.................................................7

6. RECIKLAŽA.............................................................................7

6.1. Š

TA

 

SE

 

SVE

 

MOŽE

 

RECIKLIRATI

?....................................................9

6.1.1. Limenke.......................................................................9
6.1.2. Aluminijum..................................................................9
6.1.3. Drvo.............................................................................9
6.1.4. Čelik...........................................................................10
6.1.5. Staklo.........................................................................10
6.1.6. Plastika......................................................................10
6.1.7. Otpadne gume..........................................................11
6.1.8. Papir i karton.............................................................11
6.1.9. Elektronski otpad......................................................11

7. ANALIZA ANKETE.................................................................12
8. ZAKLJUČAK..........................................................................14
LITERATURA............................................................................15

1

background image

1. UVOD

U  mnogim  zemlјama   u  razvoju  životni   standard   i  kvalitet   života   mogu  se 

unaprediti   kroz  povećanu  ali  efikasnu  potrošnju.   Održiva  potrošnja  je  traganje  za 
pobolјšanjem  kvaliteta  života,  kako  u razvijenim, tako i u zemlјama u  razvoju. To je 
skup  potreba  sadašnjih  i  budućih  generacija  za  dobrima    i    uslugama    koji    su   
ekonomski  i  socijalno  održivi,  kao  i održivi u smislu životne sredine.

Na  dostizanje održivog razvoja,  pored  održivog  korišćenja prirodnih  resursa, 

uticaj ima i stepen održive proizvodnje i potrošnje. Odgovornost za održivu potrošnju je 
podelјena  među  svim  članovima  i  institucijama   društva:  potrošačima,   vladama, 
poslovnim i  sindikalnim organizacijama, kao i  organizacijama čiji  je  osnovni  zadatak 
zaštita  i  unapređenje  životne  sredine.
                       Međutim,  u   razvijenim  zemlјama,  gde  je  tražnja  potrošača  više  nego 
zadovolјena, sve više se pojavlјuje shvatanje da je kvalitet života možda umanjen zbog 
manjkavosti drugih determinanti (druženje i pripadnost zajednici, individualno zdravlјe, 
dovolјno  vremena  za  odmor,  rekreacija,  kulturne   aktivnosti)   bez  kojih  ostvarena 
potrošnja  ne  može  efikasno  pružiti   kvalitet  života.  Stanje  fizičkog,  prirodnog, 
društvenog i kulturnog konteksta  zajednice  -  životne  sredine  –  je  presudno  za  pravo 
lјudsko  vrednovanje    potrošačkih praksi

Značajan  doprinos  koji  vlade mogu da daju 

održivoj potrošnji u međunarodnom

kontekstu je promovisanje održive  međusobno 

korisne međunarodne trgovine. U ovom kontekstu, informisanje o najbolјima praksama 
i opšta praksa razmene iskustava su od pomoći.[1,str.31]
                         Vrlo značajan ekonomski efekat na održivost može da ima upravljanje 
kvalitetom   životne   sredine   kroz   upravljanje   kvalitetom   industrijskih   proizvoda, 
kvalitetom tehnologija proizvodnje i reciklažom, kao jednim od načina za upravljanje 
otpadom.

2. ŠTA JE ODRŽIVI RAZVOJ?

Održivi razvoj je u filozofiji životne sredine i razvoja, kao načinu shvatanja i 

razmišlјanja.[2]

Jedna  od  prvih  definicija  održivog  razvoja  pojavila  se   1980.  godine  u 

Svetskoj strategiji zaštite: 

Da bi razvoj bio održiv on mora uzeti u obzir socijalne  i  

faktore  životne  sredine,  kao  i  ekonomske;  poštujući lјudske i  prirodne resurse i 
dugoročne i kratkoročne cilјeve i negativnosti alternativnih aktivnosti

.[3] 

Održivi  razvoj  karakteriše solidarnost: među  generacijama i  među  nacijama. 

On podrazumeva uravnoteženje potreba ove generacije, sa budućim potrebama naše 
dece,  unuka  i  praunuka  i  njihove  dece,  kao  i  uravnoteženje potreba  na lokalnom  i 
regionalnom nivou, sa potrebama kontinenta i planete.

Široko je prihvaćeno da održivi razvoj ima tri oslonca:

1. ekonomiju uz kreiranje standarda
2. socijalnu  pravdu  kroz  eliminaciju  siromaštva  i pobolјšanje kvaliteta života
3. životnu    sredinu    koja    obezbeđuje    da   prirodni   resursi    budu sačuvani  i  za 

naredne generacije
Kao  četvrti  oslonac  i  važan  faktor  pominju  se (politički) donosioci odluka.

Danas  je  najčešće  prihvaćeno   da  održivi  razvoj  predstavlјa   integraciju   

3

socijalnih,   ekonomskih   i   dimenzija   životne   sredine   u korporativnom  i  javnom 
odlučivanju  u  okvirima  koji  obezbeđuju  puno učešće i doprinos.

Slika 1.

 

Delovanje u pravcu održivog razvoja

Izvor:

 [4] 

3 ODRŽIVA POTROŠNJA

 

Pitanje održive potrošnje prvi put je pokrenuto kao jedno od ključnih izazova 

održivosti na "Svetskom samitu o održivom razvoju", u Riju 1992. godine. Od tada je 
prošlo dosta vremena, ali različiti eksperti za ovu oblast se slažu da je napredak u 
praćenju potrošačkih navika kao i osmišljavanje načina za njihovo smenjanje veoma 
spor. Kao jedan od razloga za to navodi se nedostatak jasnoće, razumevanja principa  i 
poverenja vezanog za održivu potrošnju.

Izraz  »održiva  potrošnja«  odnosi  se  i  na  ponašanje  potrošača  vezano  za 

ekonomsku tražnju i na »potrošnju« resursa neophodnih da bi se zadovolјila tražnja. Tri 
osnovna cilјa održive potrošnje su : radikalno smanjenje materijalnih uloga u razvijenim 
privredama, održiv ekonomski razvoj u zemlјama u razvoju koji odgovara potrebama i 
promene  u  globalnim  obrascima  potrošnje,  zasnovane  na  ponovo  razmotrenim 
vrednostima i kulturnim praksama. 

Ostvarivanje ovih cilјeva zahteva  saradnju  između  stabilnih  industrijalizovanih 

društava  i   država  u  razvoju  kroz   programe  na  nivou  međunarodnih  institucija  i 
nacionalnih  vlada.

 

3.1 Šta je održiva potrošnja?

Održiva potrošnja je pronalaženje odgovarajućeg rešenja koje će uravnotežiti 

društveno-ekonomski   razvoj   i   zaštitu   životne   sredine,   kroz   mnogo   odgovornije 
ponašanje svakog od nas. Održiva potrošnja je naročito povezana sa proizvodnjom, 

4

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti