Tržište rada

UNIVERZITET UZA POSLOVNI INŽENJERING I

MENADŽMENT BANJA LUKA

Diplomski studijski program:

Seminarski rad:

ŽIŠTE RADA

Mentor

: mr. Mare

ihori

BANJA LUKA, novembar, 2023. god. MAJA TADI

SADRŽAJ

PREDGOVOR....................................................................................................

UVOD

……………………………………………………..…………………………………4

1. TRŽIŠTE RADA…………………………………………………….....

1.1.

POTRAŽNJA

RADOM.......................................................................................5

1.1.1

OČEKIVANI NIVO CIJENA

………………………………………….………

1.1.2. STOPA NEZAPOSLENOSTI

……………………………………………………7

1.1.3. OSTALI FAKTORI…………………………

…………………………………….

PONUDA RADA

………………………………………………………………...8

2.1. SPECIFIČNOSTI TRŽIŠTA RADA

FLEKSIBILNOST TRŽIŠTA RADA

…………………………………….11

3.1.

POLITIKA I DIREKTIVE EVROPSKE UNIJE O FLEKSIBILNOSTI

TRŽIŠTA RADA………………………………………..…………………………11

3.1.1.KONCEPT FLEKSIGURNOSTI

……………………………………………12

4. UTJECAJ MIGRACIJA NA TRŽIŠTE RADA

…………………………13

4.1.UTICAJ MIGRACIJA NA EVROPSKO TRŽIŠTE RADA………………..13

PROBLEMATIKA, IZAZOVI I TRENDOVI TRŽIŠTA RADA U

BOSNI I HERCEGOVINI

…………………………………………………...14

6. ZAKLJUČAK

……………………………………………………………………18

7. LITERATURA

…………………………………………………………………..19

PREDGOVOR

                 Tržište pruža sliku stanja privrede i pokazuje proizvođačima u kojem pravcu i na
koji način treba biti usmjerena njihova inicijativa. U najširem smislu riječi, podrazumijeva se
skup   redovnih   odnosa   ponude   i   tražnje   raznih   vrsta   roba,   pri   čemu   se   razmjena   vrši
posredovanjem novca.
             Na tržištu rada uspostavljaju se odnosi između ponude i tražnje za radnom snagom.
Tržištem rada upravljaju sile ponude i potražnje. Poslodavci unajmljuju radnike, a radnici
nalaze zaposlenje putem tržišta rada. Kod potražnje za radom, među brojnim faktorima koji
ju određuju, valja izdvojiti  cijenu radne snage tj. nadnica. Ona predstavlja temeljni  element
koji određuje količinu potražnje.
             Temeljne komponente tržišta rada su potražnja za radom i ponuda rada uz pojavu
specifičnih učesnika.   Na takvom tržištu poduzeće je kupac, a radnik je prodavač svojih
vještina i znanja. S obzirom na specifičnosti i karakteristike koje proizlaze iz tržišta rada u
odnosu   na   klasično   tržište   proizvoda   ono   može   biti   konkurentno   ili   nekonkurentno,   a   s
drugim tržištima dijeli karakteristike kao što su konkurencija ili sukob.
                             U prvom poglavlju govori se o potražnji za radom i ponudi rada te o pojavi
specifičnih učesnika na tržištu rada.
                U drugom poglavlju riječ je o fleksibilnosti tržišta rada te je dato upoređivanje
europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država kako bi se uvidjele razlike između zemalja
koje imaju fleksibilno tržište rada i onih koji imaju rigidno tržište rada.
                U trećem, opširnijem, poglavlju pažnja se pridaje migracijama i njihovom utjecaju
na   tržište   rada.   Jedna   od   glavnih   poteškoća   u   praćenju,   usporedbi   i   predviđanjima
međunarodnih radnih migracija je raznovrsnost njezinih oblika te se iz tog razloga koriste
brojne teorije. Osim opisivanja migracijskih teorija, opisuje se utjecaj migracija na europsko
tržište rada te migracijski trendovi prisutni u Bosni I Hercegovini.
                 Potražnja za radom ne zavisi samo o trenutnim potrebama poslodavaca, nego i o
njihovim predviđanjima kretanja u budućnosti. Ukoliko poslodavac očekuje rast potražnje za
njegovim proizvodima (u relativno dužem razdoblju) tada će težiti angažovanju nove radne
snage.
Očekivanja su vezana i uz mogućnost institucionalne intervencije na tržištu rada.

Preferencije poslodavaca determiniraju relativno značenje drugih faktora (cijene,

tehnologije,  itd) u određivanju količine rada koju će oni potraživati. Ovdje se ne radi samo o
uticaju  na količinu,  nego  i na vrstu odnosno  starosne dobi zaposlenih.  Ako  poslodavac
preferira iskusniju  radnu snagu, logično je da će zapošljavati relativno starije osobe.

1. TRŽIŠTE RADA

Pod tržištem u najširem smislu riječi, podrazumijeva se skup redovnih odnosa
ponude i tražnje raznih vrsta roba, pri čemu se razmjena vrši posredovanjem novca. Tržište

pruža sliku stanja privrede i pokazuje proizvođačima u kojem pravcu i na koji način treba biti
usmjerena njihova inicijativa. Tržište rada je stalan proces u kojem ljudi izražavaju potrebu
da rade, nude svoju radnu snagu, svoje znanje, stečeno iskustvo, vještine i sposobnosti. To je
pretpostavljena   "kvaliteta"   radne   snage   koga   poslodavci   kupuju   u   određenom   obimu
izraženom u broju radnih sati, odnosno broju radnika koje će zaposliti. Kao što domaćinstva,
odnosno radnici nude svoj rad da bi stekli dohodak, tako i preduzeća traže radnike da bi
mogli realizovati proizvodnju plana. Na tržištu rada uspostavljaju se odnosi između ponude i
tražnje za radnom snagom.

               Tržištem rada upravljaju sile ponude i potražnje. Poslodavci unajmljuju radnike, a
radnici   nalaze   zaposlenje   putem   tržišta   rada.

Takvo tržište uključuje pripremu radnika,

njihovo zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla
i na samom poslu. Trguje se vještinama, znanjem, potencijalom, vremenom. Tržište rada je
nemilosrdno, kao i svako drugo. Najbolji "proizvod" bit će najskuplji, najlakše će se prodati
te će za njim biti najveća potražnja. Tržište rada dijeli s drugim tržištima karakteristike kao
što su konkurencija ili sukob. Obično ima mnogo tražilaca radnog vremena, a gotovo uvijek
ima mnogo ponuđača. Malo je tržišta koja su toliko konkurentna kao tržište rada. Na
konkurentnom tržištu rada, potražnja za radom je cijenama prilagođen zbir potražnje za
radom samostalnih poslodavaca, a ponuda rada je zbir odgovora pojedinih radnika na razne
nadnice

Ravnotežnu  cijenu  i  nivo  zaposlenosti  određuju  tržišna  ponuda i  potražnja.  Konkurentno
tržište znači kako je puno teže izdvojiti se jer kvalitete i vještine značajno određuju uspjeh.
Izbor je velik, a potražnja je ograničena. S obzirom na loše ekonomsko stanje u mnogim
zemljama, potražnja se smanjuje što dovodi do   porasta broja nezaposlenih.. Dok funkcija
potražnje   ima   kontinuirano   silaznu   putanju,   funkcija   ponude   ima   kontinuirano   uzlaznu
putanju.

1.1. POTRAŽNJA ZA RADOM

Radna snaga obuhvata sve pojedince koji rade ili traže posao.

Ponuda

predstavlja broj sati koje radna snaga želi da radi na poslovima koji donose zaradu (platu,
najmninu, nadnicu i sl.): u fabrikama, poljoprivrednim imanjima, u trgovini, državnoj
administraciji ili ustanovama.
Glavne odrednice ponude rada su:

brojnost stanovništva i

način na koji oni provode svoje vrijeme.

Kod potražnje za radom, među brojnim faktorima koji je određuju, valja izdvojiti
nekoliko ključnih faktora: cijena radne snage tj. nadnica, temeljni je element koji određuje
količinu potražnje. Naravno da će poslodavac zaposliti više radne snage ako je cijena rada
niska, i obrnuto, rast cijene radne snage rezultirat će smanjenom potražnjom. Nadnice se

https://dokumen.tips/documents/seminarski-iz-ekonomije1-trziste-rada-plate-i-sindikati.html?

page=5

(preuzeto

01.10.2023.)

https://dokumen.tips/documents/seminarski-iz-ekonomije1-trziste-rada-plate-i-sindikati.html?

page=5

(preuzeto

01.10.2023.)