Proračun EU

UVOD
Proračun je financijsko-pravni akt kojim se unaprijed prije početka trošenja sredstava predviđaju prihodi i rashodi za jednogodišnji period, proračun nije oduvijek postojao kao takav niti je predstavničko tijelo uvijek imalo ista prava i obveze vezano uz proračun. Kroz povijest se formirala struktura proračuna kao i njegova načela.
Postalo je vremenom jasno da je to akt državne vlasti i detaljno se definirala sama procedura donošenja proračuna kao i njegova kontrola i izvršenje.
Napose tema rada bit će proračun jedne od većih i značajnih svjetskih a zasigurno najznačajnijih europskih integracija Europske unije.
Analiziran će biti brojčano, usporedno i postotno proračun posljednjeg financijskog okvira 2007-2013 i biti prikazan novi financijski okvir 2014-2020.
U zadnjem poglavlju bit će analiziran proračun za 2014. kao i za 2015. godinu .

1. PRORAČUN EU

1.1.Pojam proračuna EU
Proračun EU je jedini centralizirani instrument provođenja zajedničke fiskalne politike EU. Ostatak fiskalnih sustava može se promatrati kao skup raznih pravila i ugovora kojim članice usklađuju ostale dijelove fiskalne politike( Pakt o stabilnosti i rastu, koordinacija makroekonomskih politika, harmonizacija oporezivanja) .Proračun EU odražava političke, ekonomske i socijalne ciljeve, relativno je malen u odnosu na područje koje pokriva funkcionira kao nadopuna nacionalnim proračunima zemalja članica. Sredstva proračuna se usmjeravaju na aktivnosti i mjere koje su od značaja za rast i razvoj EU. Za financiranje svojih politika Unija ima vlastite prihode koji prelaze 140 milijardi eura, a mogu iznositi najviše 1,24% ukupnog bruto nacionalnog dohotka svih država članica. Dolaze od carina na proizvode koji se uvoze u EZ, postotka poreza na dodanu vrijednost, doprinosa država članica. Svaki godišnji proračun dio je sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa zvanog financijska perspektiva kojeg priprema Europska komisija, zahtjeva jednoglasno usvajanje i suglasnost Europskog parlamenta Vrijedi dogovor da će se svakih 5-7 godina utvrditi srednjoročni financijski plan u kojem su definirani prioriteti i područja financiranja iz zajedničkog proračuna. Osim financijske i ekonomske, proračun EU vrši političku i pravnu funkciju, usmjerava i osigurava funkcioniranje gospodarskog i pravno-političkog sustava Unije, komunitarni proračun nadopunjuje nacionalne proračune članica EU fokusirajući se na aktivnosti koje potiču rast i razvoj, odnosno ekonomsku i socijalnu koheziju. On vrši ograničene funkcije redistribucije i to zbog ograničenog iznosa, neslaganja i pojedinačnih interesa zemalja članica EU. Postavlja se pitanje buduće uloge zajedničkog proračuna, i problema vezanih za makroekonomsku koordinaciju unutar Unije. Pravna osnova proračuna može se pronaći u Ustavu Europske Unije. Prve rasprave o zajedničkom pravnom temelju su pokrenute 1984.Na EU međuvladinoj konferenciji 18.lipnja 2004. 25 članica prihvaća Europski ustav, koji sadrži Ugovor o Ustavu Europske , protokole i priloge Ustavu te izjave zemalja članica. Predstavlja najviši pravni akt u internom pravnom poretku država. Osnovni je cilj proračuna EU realizacija ciljeva europskih politika, odnosno odgovor na izazove okruženja.
1.2. Razvoj komunitarnog proračuna
Na samom početku procesa integracije svaka je od triju Europskih zajednica imala svoj proračun, prvi proračun bio je nizak i pokrivao je samo upravne troškove. Do 1970. Godine komunitarni rashodi su se u potpunosti financirali kotizacijama zemalja članica, nakon toga se financiranje vršilo vlastitim sredstvima u potpunosti i djelomično. 1988. Godine uveden je četvrti vlastiti izvor koji podrazumijeva uplatu zemalja članica na temelju bruto nacionalnog dohotka i danas je on najznačajniji izvor sredstava. Od 1988. komunitarni rashodi su obuhvaćeni višegodišnjim financijskim perspektivama koji ne zamjenjuju godišnje proračune nego ukazuju na sastav i razinu predviđenih izdataka koji ocrtavaju prioritete određenog razdoblja.