Razumevanje bilansa Uspeha
PRIVREDNA AKADEMIJA
NOVI SAD
SEMINARSKI RAD
PREDMET: TEORIJA I POLITIKA BILANSA
Tema: RAZUMEVANJE BILANS USPEHA
Mentor:
Student:
Sanja Milošević
Marija Ilic
Novi Sad, 2013.godina
SADRŽAJ
UVOD
3
1. FINANSIJSKI IZVEŠTAJI
4
1.1. CILJEVI FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
4
2. BILANS USPEHA
5
2.1. RASHODI
6
2.1.1. POSLOVNI RASHODI
6
2.1.2. FINANSIJSKI RASHODI
6
2.1.3. NEPOSLOVNI I VANREDNI RASHODI
7
2.1.4. REVALORIZACIONI RASHODI
7
2.2. PRIHODI
7
2.2.1. FINANSIJSKI PRIHODI
8
2.2.2. POSLOVNI PRIHODI
9
2.2.3. NEPOSLOVNI I VANREDNI PRIHODI
9
2.2.4. REVALORIZACIONI PRIHODI
9
3. ANALIZA BILANSA USPEHA
10
ZAKLJUČAK
22
LITERATURA
23
2

1
.FINANSIJSKI IZVEŠTAJI
1.1.CILJEVI FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
Zakonom o računovodstvu i reviziji propisana je obaveza pravnih lica i preduzetnika da
sastavljaju i prikazuju finansijske izveštaje za tekuću poslovnu godinu, sa stanjem na dan
31.decembar tekuće godine. Reč je o godišnjem obračunu koji se sastavlja tako što se podaci
iz knjigovodstva preduzeća, sa odgovarajućioh računa, unose u određene obrasce radi
utvrđivanja imovinske situacije i finansijskog rezultata koji je preduzeće ostvarilo u toku
godine.
Sastavljanje samo jednog, godišnjeg ili krajnjeg obračuna okrenuto je potrebama
eksternih korisnika. Za interne potrebe, potrebe organa upravljanja, preduzeća mogu da
sastavljaju periodične obračune (za mesec dana, 3, 6 ili 9 meseci). Obezbeđenje informacija o
ostvarenim rezultatima poslovanja u kraćim vremenskim periodima neophodno je za
blagovremeno preduzimanje mera radi otklanjanja evidentnih slabosti i poboljšanja rezultata
poslovanja.
Međutim, finansijski rezultat preduzeća utvrđen izradom periodičnog obračuna nije
dovoljno precizan jer se obračunava na osnovu ažuriranog knjiženja poslovnih promena,
najčešće bez prethodno sprovedenog inventarisanja i usklađivanja knjigovodstvenog sa
stvarnim stanjem. Nadalje, utvrđivanje finansijskog rezultata putem periodičnog obračuna ima
samo privremeni karakter jer se konačna raspodela finansijskog rezultata ostvaruje na kraju
godine, na osnovu izrađenog godišnjeg obračuna.
Finansijski izveštaji obuhvataju set propisanih obrazaca
:
- Bilans stanja,
- Bilans uspeha,
- Izveštaj o tokovima gotovine,
- Izveštaj o promenama na kapitalu,
- Napomene uz finansijske izveštaje,
- Statistički aneks.
Svaki od ovih izveštaja daje sliku o pojedinim transakcijama, da bi set izveštaja dao potpune
informacije o poslovanju preduzeća. Cilj finansijskih izveštaja jeste pružanje informacija
brojnim zainteresovanim korisnicima:
- menadžmentu, koji ima odgovornost za uspešnost poslovanja, ali i pravo da, na osnovu
dostupnih podataka iz bilansa, odlučuje o izmeni proizvodnog programa, organizaciji nabavke
i prodaje, izvozu i sl;
- vlasnicima, za kontrolu očuvanja kapitala i donošenje odluka o dodatnom ulaganju ili
povlašenju uloga;
- poveriocima, za utvrđivanje stanja zaduženosti, ročnosti kredita i sl., jer je njihov cilj da se
ustupljena kreditna sredstva vrate;
- dobavljačima, kojima su izveštaji potrebni za sagledavanje mogućnosti naplate neizmirenih
potraživanja i perspektive njihovih poslovnih odnosa u budućnosti;
- zaposlenima, koji nastoje da steknu stvarnu sliku fmansijskog i imovinskog položaja
preduzeća, jer od toga zavise njihove zarade i sigurnost radnog mesta;
- državi, koja ima isključivo pravo kreiranja privrednog ambijenta u kome preduzeća
ostvaruju svoje tekuće i razvojne ciljeve.
Na osnovu agregatnih pokazatelja stanja u privredi, država koriguje ekonomsku
politiku, dovodeći je u sklad sa aktuelnim tržišnim kretanjima i potrebama nacionalne
ekonomije itd.
Petrović N., Petrović D.,
Finansijsko računovodstvo
, VPŠ,Čačak 2011g str 53.
4
2. BILANS USPEHA
Bilans uspeha ili račun dobitka-gubitka, kako je često naziva u literaturi je pregled
prihoda, rashoda i finansijskog rezultata kao razlike među njima u konvencijalno utvrđenom
obračunskom periodu.Finansijski rezultat može biti pozitivan i negativan. Ako je pozitivan
evidentira se na rashodnoj, a negativan na prihodnoj strani, što dovodi do uspostavljanja
bilansne ravnoteže.
Za bilans uspeha se zna da može biti u formi dvostranog pregleda ili u formi
jednostranog pregleda. Sama sadržina bilansa uspeha naglašava njegov značaj, jer se na taj
način sagledava uspešnost poslovanja preduzeća.
Detaljna analiza bilansa uspeha je neophodna da bi se dobio uvid u prinosnu
(zarađivačku) moć preduzeća. Analiza prinosnog položaja položaja preduzeća obuhvata:
• Analizu strukture i rasporeda ukupnog prihoda
• Analizu strukture i rasporeda poslovnog prihoda
• Analizu strukture finansijskog rezultata
• Analiza rizika ostvarivanja finansijskog rezultata i donje tačke rentabilnosti (ova
analiza se vrši u svrhu donošenja odluka o finansiranju peduzeća)
Bilans uspeha je finansijski izveštaj u kome se prikazuju prihodi i rashodi privrednog
društva sa ciljem utvrđivanja rezultata poslovanja (ostvarene dobiti ili gubitka) u određenom
vremenskom periodu
.
Logično, sadržinu bilansa uspeha čine prihodi i rashodi tim da se naročito ističe
struktura prihoda i rashoda.
U Okviru za pripremanje i prikazivanje finansijskih izveštaja, prihod je definisan kao
povećanje ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja
sredstava ili smanjenja obaveza, koji dovodi do povećanja kapitala, osim onih povećanja koja
se odnose na uplate vlasnika u kapitalu. Prihodi obuhvataju i prihode i dobitke. Prihodi
predstavljaju prihode od redovnih aktivnosti preduzeća i iskazuju se pod različitim nazivima,
kao što su: prihodi od prodaje, naknade, kamate,dividende i tantijeme. Cilj ovog standarda je
da propiše računovodstveno obuhvatanje prihoda koji proističu iz određenih vrsta poslovnih
promena i događaja.
Najvažnije pitanje kod računovodstvenog obuhvatanja prihoda je kada prihode treba
priznati. Prihode treba priznati onda kada postoji verovatnoća priliva ekonomskih koristi u
preduzeće i kada se te koristi mogu pouzdano izmeriti. Ovaj standard utvrđuje okolnosti pod
kojima će navedeni kriterijumi biti ispunjeni, a time i prihodi priznati, a to je bruto priliv
ekonomskih koristi koje preduzeće primi ili potražuje za sopstveni račun. Naime iznosi
naplaćeni za račun trećih lica kao što su porezi na promet, porezi na robu i usluge i porezi na
dodatnu vrednost nisu ekonomske koristi koje se ulivaju u preduzeće i ne dovode do
povećanja kapitala. Stoga se ovi izuzimaju iz prihoda .
Rashodi (
expenses
) su svi troškovi sadržani u prodanim učincima tj. proizvodima i
uslugama, kao i troškovi koji terete ukupan prihod u obračunskom periodu u kojem su nastali
(troškovi perioda)
. U rashode se ubrajaju smanjenje sredstava i povećanje obveza radi
stvaranja prihoda. Rashodi su dakle sva ulaganja u poslovni proces koja obuhvataju potrošnju
dobara radi stvaranja učinaka i ostalu potrošnju dobara u poduzeću povezanu s nastankom
izdatka. Rashod je negativna komponenta poslovnog uspeha preduzeća, jer ukazuje na
povećanje obaveza ili smanjenje imovine i vlasničkog kapitala (može, ali ne mora biti u
funkciji stvaranja učinka).
Perović J., Slađana, Maja Amdrijašević, Teorija i analiza bilansiranja,Univerzitet Megatrend, Beograd,
2009. str 56.
Tatić Vitomir, Medojević Mirijana, Finansijsko knjigovodstvo,Institut za ekonomiku i
finansije,Beograd,2011.god. str.81.
5

Finansisji rashodi preduzeća kao i drugih subjekata definisani su kao
:
-
rashodi po osnovu finansiranja iz kreditnih izvora tj. rashodi kamata,
-
rashodi po osnovu kursnih razlika proisteklih iz okončanih deviznih operacija u
toku izveštajnog perioda, dakle ne i po osnovu zatečenih deviznih obaveza i potraživanja (u
slučaju kurseva stvarnih valuta),
-
ostali finansijski rashidi , kao što su , na primer, svi troškovi koji prate kratkoročno
finansiranje a ne spadaju u kamatu i razni drugi finansijski rashodi.
2.1.3.Neposlovni i vanredni rashodi
Vanredni rashodi nastaju kao rezultat neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili
neplaniranog povećanja obveza. Najčešće nastaju kao rezultat neracionalnosti iz prethodnog
perioda ili zbog uticaja iz okoline (ne nastaju prilikom stvaranja učinka). To znači da ne
dovode do stvaranja novih vrednosti, a utiču na smanjenje rezultata poslovanja.
Rashodi iz ranijih godina posledica su poslovnih trošenja u predhodnim godinama čije
je obuhvatanje i uključivanje u rashode odnosnih godina iz bilo kojih razloga izostalo, ili nije
za te rashode izvršeno rezervisanje ili formiranje vremenskih razgraničenja
Manjkovi se obuhvataju i bilansiraju na način kako je to određeno pravilnicima o
popisu, sadržini pozicija Bilansa uspeha i Kontnom okviru, kao i u skladu sa važećim
poreskim propisom. Među neposlovni i vanredne rashode predviđeni su i otpisi iz osnovnih
sredstava i nemateriajalnih ulaganja. Pojava ovih pozicija rashoda posledica je primena
nadređenog načela imparitetnog procenjivanja.
2.1.4. Revalorizacioni rashodi
Ova vrsta rashoda nastaje po osnovu revaolrizacije kap
itala.
Na računima klase 5 kljiže se rashodi koji nastaju u toku obračunskog perioda.
Knjiženje na računima klase 5 vrši se u trenutku nastanka troškova. Računi se otvaraju
prema vrsti troškova.
2.2. PRIHODI
Prihodi u privrednom subjektu predstavljaju prodajnu vrednost prodatih proizvoda, robe i
materijala, kao i obavljenih usluga, a dodaju se i neke druge vrednosti koje povećavaju
poslovni rezultat u određenom period. U vreme prodaje ili pri bilansiranju, njihova naplata
mora biti realna ili se obavezno vrše korekcije za stepen ugroženosti. Ukupni prihod
predstavlja ukupnu vrednost prodatih proizvoda i usluga preduzeća koji su realizovani po
prodajnim cenama.
Ukupni poslovni rezultat se dobija kao razlika između ukupnog prihoda i ukupnih stvarnih
troškova, odnosno rashoda proizvoda i usluga koji su "učestvovali" u stvaranju ukupnog
prihoda.
Polazeći od osnove nastanka i uticaja na imovinu, prihodi se mogu definisati kao
povećanja sredstava preduzeća proistekla iz realizovanih učinaka, finansijskih plasmana i
slučajnih okolnosti za koja ne postoji obaveza vraćanja. Pri obračunu totalnog rezultata
preduzeća, s obzirom na to da postoji potpuna dovršenost poslovnih operacija, između
prihoda i naplata i rashoda i isplata postoji vremenska i kvantitativna podudarnost.To je i
Teorija i analiza bilansiranja, dr Slađana J. Perović, mr Maja Andrijašević, Univerzitet Megatrend,Beograd, str 49.
Zakon o računovodstu i reviziji RS
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti