Odlomak

Uvod

Pod reciklažom se podrazumeva ponovni tretman otpada radi korišćenja kao sirovine u proizvodnji istog ili različitog proizvoda. Ona uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu, pri čemu je vrlo važno najpre izdvojiti otpad prema vrstama.
Reciklaža nije samo sredstvo očuvanja životne sredine, već i značajna grana i delatnost koja može bitno generisati trajne ekonomske koristi, jer čak 70% otpada ima upotrebnu vrednost, što znači da se može reciklirati. Razvijene zemlje recilažom ostvaruju promet od čak 160 miliona dolara godišnje, i pri tome zapošljavaju 1,5 miliona ljudu širom planete.
EE otpad ili električni i elektronski otpad je električna i elektronska oprema nastala u domaćinstvima ili u proizvodnim i uslužnim delatnostima. Porast odbačenih električnih uređaja predstavlja realnost kako u svetu tako i kod nas i to izaziva zabrinutost celokupne svetske javnosti jer se svake godine globalni elektronski otpad povećava, prema procenama Ujedinjenih Nacija, za oko 50 miliona tona. Ujedno, poražavajuća je činjenica da se samo nekih 15% odbačenih elektronskih komponenti reciklira a da ostalih 85% završi na deponijama smeća. Raspoloživost postojećih deponija kao i visoka cena formiranja novih predstavlja samo jedan od problema dok je drugi, mnogo značajniji sa aspekta zaštite životne sredine problem prisustva materija opasnih po životnu sredinu u elektronskom otpadu poput: Pb, Cd i njihova jedinjenja, Hg, As, razni bioakumulativni otrovi, organski halogenidi i dr. Oko 40% Pb u zemlji potiče iz elektronskog otpada.

 

 

 
Elektronski otpad

Elektronski otpad sastoji se od širokog i rastućeg spektra elektronskih aparata i opreme. Tu spadaju aparati iz domaćinstva kao što su frižideri, klima uređaji, mobilni telefoni, hi-fi uređaji, televizori, računari i slično. Elektronski otpad je postao problem velikih razmera zbog dve glavne karakteristike:

  • Elektronski otpad je opasan – sadrži preko hiljadu različitih supsaci, od kojih su mnoge otrovne i stvaraju ozbiljno zagađenje prilikom odlaganja;
  • Elektronski otpad se stvara u alarmantnim količinama – zbog brzog zastarevanja proizvoda.

 

 

 
Opasne supstance u elektronskom otpadu

Kada se govori o opasnosti koja “vreba” iz bačenog računara, misli se, pre svega, netoksičnost supstanci koje se nalaze u njemu. Opasne supstance su:

  • Olovo – uzrokuje oštećenje centralnog i perifernog nervnog sistema, kardiovaskularnog sistema, bubrega i reproduktivnih organa. Nalazi se u monoitorima (1,5 – 4,0 kg po monitoru) i matičnim pločama.
  • Kadmijum – uzrokuje nepovratne posledice na ljudsko telo, jer se taloži na bubrezima. Može se naći u raznim čipovima, a takođe je stabilizator za plastiku.
  • Živa – može uzrokovati oštećenja raznih organa uključujući mozak i bubrege, kao i fetus. Najopasnije je zagađenje vode živom koja se lako taloži u živim organizmima kroz lanac ishrane, najčešće preko ribe. Procenjuje se da se 22% svetske potrošnje žive koristi u elektronskoj opremi. Koristi se u termostatima, senzorima, relejima, mobilnim uređajima, baterijama i LCD ekranima.
  • Heksovalentni hrom – koristi se u zaštiti od korozije i kao ukras ili učvršćivač kućišta. Lako se apsorbuje u ćelijama i može uzrokovati oštećenje DNK.
  • Plastika uključujući PVC – u prosečnom računaru je ima oko 7 kg. Najviše korišćeni oblik plastike je PVC (poli – vinil – hlorid). Prilikom gorenja može stvarati ugljen – dioksid.
  • Bromovani inhibitori gorenja (BFR) – koriste se u plastičnim kućištima radi sprečavanja zapaljivosti.
  • Barijum – je mekani srebrno – beli metal koji se koristi u CRT monitorima da bi zaštitio korisnike od zračenja. Studije su pokazale da kratka izloženost barijumu uzrokuje oštećenje mozga, slabljenje mišića, oštećenje srca, jetre i slezine.
  • Berilijum – je vrlo lagani metal, tvrd i nemagnetičan. Zbog ovih svojstava koristi se u matičnim pločama. Nedavno je klasifikovan kao kancerogen jer uzrokuje rak pluća.
  • Toneri – glavni sastojak crnog tonera je pigment. Udisanje je primarni način izlaganja što može dovesti do iritacije disajnih puteva. Klasifikovan je kao kancerogen.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari