Simptomi, uzroci i dejstva krize u preduzeću

UVOD

Činjenica je da se društvo stalno mjenja. Ali to nije pojava koja ne utiče na poslovanje preduzeća. Paralelno sa promjenama u društvu mjenja se i privreda. Fluktacije koje se dešavaju u privredi mogu biti različite. Konjukturne oscilacije su prisutne u svakoj privredi i one su uglavnom predvidljive. Njihov ciklus ima četiri faze: prosperitet, recesija, depresija i oţivljavanje. Osim ovih, moguće su i druge privredne pojave kao što su inflacija, nedostatak resursa, pad standarda i sl. TakoĎe, promjene na konkretnom trţištu mogu izazvati i konkurenti, dobavljači ili kupci, ali i mediji. Na takve promjene u okruţenju preduzeće ne samo da mora obratiti paţnju, već mora i dati adekvatan odgovor.Pasivnost preduzeća prema promjenama dovodi ga u opasnost. Ono tada postaje manje konkurentno i gubi svoje trţište, sve dok se ne ugrozi i egzistencija preduzeća. Takve negativne promjene u poslovanju preduzeće sa tedencijom daljeg pogoršanja nazivaju se krizom preduzeća. Nesumljivo je da ne dovodi svaka promjena preduzeće u opasnost. Ali takoĎe je činjenica da pojedina preduzeća nisu spremna za promjene i da nemaju mehanizme koji mogu rano ukazati na opasnosti koje se mogu pojaviti tiho i sa svih strana u isto vrijeme. Isto tako su, za našu zemlju, bitne i istorijske posljedice, koje se tiču ne-trţišnih uslova privreĎivanja u socijalističkom društvu.Kao posljedica ovoga, veliki broj naših preduzeća nalazi se u krizi. Prezaduţenost i nelikvidnost najčešći su problemi naših preduzeća. Turbulencija promjena kao pojava koja ukazuje na ubrzavanje usloţnjavanja situacije prisutna je u cjelom svjetu. Dakle, moţe se reći da danas ţivimo u svjetu promjena, ali će njih u budućnosti biti svakako i više. Kao posljedica toga kriza preduzeća u budućnosti je neminovnost. Stoga, izgradnja sistema detektovanja promjena i upozoravanja na opsanosti treba da bude prioritet preduzećima koja ţele da opstanu i u ovom vjeku.

 
DEFINICIJA KRIZE

U stručnoj literaturi postoji mnogo definicija za krizu preduzeća, a zajedničko im je to što se u njima ističe da kriza predstavlja nepoţeljnu pojavu koja negativno utiče na učinkovitost njegovog djelovanja i uspješnost postizanja postavljenih ciljeva. Svaka nepoţeljna pojava koja zahvati jedan segment ili čak cjelokupno preduzeće ne mora da se kvalifikuje kao kriza, posebno ako je ona kratkotrajnog i prolaznog karaktera i bez značajnijeg dejstva na učinkovitost i uspješnost dje lo va nja pr edu ze ć a. Kr iz a pr edu ze ća na st a je ka da pr o ble mi pr edu ze ć a, z bo g nje go vihunutarnjih slabosti (engl. weaknesses) i vanjskih opasnosti (engl. threats), nadmaše (prevaziĎu) prednosti, koje su rezultat njegovih jakih strana (engl. strengths) i povoljnih prilika (engl. opportu-nities) u vanjskoj okolini. Poznati i priznati stručnjak za krizni manadţment U. Budući da je preduzeće na odreĎeni način ţivi organizam, često se kriza u preduzeću i kriza u privredi uporeĎuje sa krizom kod bolesti i u ţivotu ljudi. Kriza u preduzeću je posljedica niza pogrešnih odluka i drugih manjkavosti u njegovom poslovanju i
razvoju, pa, kao i kod čovjeka, još u zdravom organizmu nastaju manja krizna ţarišta, koja se, u slučaju neblagovremenog otkrivanja i liječenja, mogu proširiti i odvesti preduzeće u istinsku (akutnu) krizu, a krajnja posljedica toga moţe biti stečaj i likvidacija preduzeća. Kriza koja ima takav završetak najčešće prouzrokuje veliku štetu ne samo za preduzeće, već i za sve njegove učesnike: dotadašnji manadţment najčešće dobije otkaz; vlasnici preduzeća, financijeri i drugi povjerioci gube dio (ako ne i sav) kapitala koji su uloţili u preduzeće; dobavljači i kupci ostaju bez trţišnog partnera;drţava ostaje bez prihoda koje je ostvarivala od preduzeća po osnovu poreza, doprinosa i drugih daţbina; zaposleni gube zaposlenje itd. Ali, ako preduzeće preţivi krizu, onda se moţe reći da kriza ima i neke dobre strane, kao npr.: “očisti” dotadašnji manadţment – moraju otići oni koji su preduzeće doveli u krizu; šanse da se dokazuju dobijaju novi, obično mlaĎi kadrovi; u krizi se bez odlaganja moraju rješavati mnogi problemi preduzeća koji su ranije bili zanemarivani; kriza j e p r i l i k a d a s e p r o m i j e n i d o t a d a š n j a s t r a t e g i j a p r e d u z e ć a i d a s e p o b o l j š a s i s t e m z a blagovremeno upozoravanje na simptome (znakove) krize (M. Tavčar, 2002, 356).