Odlomak

Uvod

Indeksi predstavljaju relativne brojeve koji se dobijaju upoređivanjem veličina (nivoa) pojava u posmatranom (tekućem, indeksiranom) periodu sa njenom veličinom u baznom periodu. Ako pri tome pokazuju relativne promene samo jedne pojave nazivaju se individualni, a ako prikazuju promene više srodnih pojava nazivaju se grupni (agregatni) indeksi.

Tako, na primer, individualni indeksi su: indeks proizvodnje elektroenergije u zemlji, indeks cena jestivog ulja, indeks uvoza kafe i dr., a grupni: Indeks proizvodnje trkstilnih proizvoda, indeks prometa prehranbenih proizvoda, indeks uvoza proizvodne opreme i dr. Ako članovi vremenske serije podataka, odnosno odvojene veličine pojava u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima označimo sa:

y1, y2,…,yi,…,yn
Tada indeksne brojeve možemo da izračunavamo na dva načina:
 stavljanjem u odnos članove niza sa jednim članom tog niza kojeg uzimamo kao bazu, I tako dobijamo bazične indekse (indeksne brojeve sa stalnom bazom) i
 stavljanjem u odnos svakog člana niza sa prethodnim članom niza i na
taj način dobijamo lančane indekse (indeksne brojeve sa promenljivom
bazom).

Za izračunavanje grupnih indeksa cena, kao i za grupne indekse fizičkog obima (fantuma) pored metode agregata i metode prosečnih individualnih indeksa mogu da se primene i drugi sistemi ponderacije. U literaturi se mogu naći i testovi matematičke podobnosti i signifikantnosti indeksni brojeva, ali o tome nećemo ovde govoriti.

1.INDEKSNI BROJEVI

1.1.VREMENSKE SERIJE I NJIHOVA UPOREDIVOST

Pomoću vremenskih serija prate se društvene pojavea posebno ekonomske koje se tokom vremena više ili manje menjaju.. Te vremenske serije predstavljaju nizove podataka o veličini posmatranih pojava u sukcesivnim vremenskim intervalima. Kako se varijacije posmatraju u funkciji vremena to se sa statističkog prelazi na dinamički aspekt posmatranja.
Vremenske serije se posmatraju kao empirijske funkcije koje izražavaju zavisnost pojave od vremena,pa se vreme uzima kao nezavisna promenljiva a veličina pojave čije se kretanje prati kao zavisna promenljiva ili funkcija. Zato originalnim podacima možemo vremenske serijeprilagoditi jednom obliku matematičke funkcije koja u konkretnom slučaju izražava zakon razvitka te pojave.
U zavisnosti od cilja istrživanja i prirode pojave, faktor vreme koje se obuhvata može se posmatrati u dužim vremenskim ili kraćim vremenskim jedinicama i to po godinama, decenijama, ili danima, nedeljama, mesecima, tromesečjima i polugodištima. Za pojave koje su relativno stabilne i čija se struktzra relativno sporo menja( stanovništvo, nacionalni dohodak) koriste se godišnji intervali kao vremenske jedinice. Za pojave koje su dinamičnije (izvoz ,uvoz, cene) uzimaju se vremenske jedinice kao mesečni ili tromesečni (kvaratalni) intervali.
Da bi se došlo do ispravnih zaključaka o dinamici posmatranih pojava i faktora koji ih opredeljuju, vremenske serije moraju da budu homgene-sastavljene od uporednih podataka. Znači, da ista pojava mora da bude definisana i merena na isti način za sve vreme njenog posmatranja. Mogu se upoređivati samo podaci koji se odnose na iste vremenske jedinice.
U izvesnim slučajevima neuporedivi podaci mogu se pregrupisati –preračunati u serije uporedivih podataka. Podaci malih grupa ili malih teritorijalnih jdinica mogu se sabiranjem grupisati u veće tekuće cene preračunati u stalne i sl. Ukoliko to nije moguće komparacija nedovoljno uporedivih podataka ne mož se vr+iti bez odgovarajućih ograničenja uz veći ili manji rizik u donošenju pogrešnih zaključaka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Matematika

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari