Stvarna prava na tuđoj stvari: Založno pravo na pokretnoj stvari

Nema recenzije

Odlomak

UVOD

Pored stvarnih prava na sopstvenoj stvari (pravo svojine, susvojine, zajedničke svojine i etažne svojine) postoje i stvarna prava na tuđoj stvari. Titulari stvarnih prava na tuđoj stvari imaju uža ovlašćenja na toj stvari od njenog vlasnika zbog čega se ova prava nazivaju i sektorska prava.

U stvarna prava na tuđoj stvari uvrštava se: pravo službenosti, založno pravo, pravo građenja, realni tereti i susjedska prava.

Ako usmjerimo fokus na založno pravo, uočićemo da većina dostupnih radova na temu založnog prava obrađuje temu prava zaloge na nepokretnostima tj. hipoteku, što je razumljivo jer je među svim oblicima založnog prava do sada bila najsavršenija, a sa razvojem tržišne privrede nesumnjivo sve više dobijala na značaju, te samim tim i bila vrlo atraktivna za elaboriranje. Međutim, u posljednje vrijeme sve više pažnje se posvećuje založnom pravu na pokretnim stvarima tj. institutu ručne zaloge, a posebno od usvajanja Zakona o pravu zaloge na pokretnim stvarima upisanim u Registar (“Sl. glasnik Republike Srbije”, br. 57/03 i 61/05).

U ovom radu izložene su osnove založnog prava, sa posebnom pažnjom upravo na založnom pravu na pokretnim stvarima (ručnoj zalozi) i to registarskoj ručnoj zalozi. Sve iz razloga što je ova vrsta založnog prava doživjela svoju ekspanziju od uvođenja Registra zaloge i time dovela u povoljniji položaj založnog dužnika jer založenu stvar nastavlja da koristi i ubire plodove.

Naravno, radi boljeg razumijevanja pojma založnog prava i njegovih opštih karakteristika, te da bi se mogle uočiti razlike između njenih vrsta i eventualno prednosti jednog nad drugim založnim pravom, značajan dio rada je posvećen upravo ovoj temi. Tako u prvom poglavlju govorimo o pojmu, načelima i vrstama založnog prava. Uzimajući u obzira da je osnovna podjela založnog prava na pravo zaloge na nepokretnim stvarima (hipoteka) i pravo zaloge na pokretnim stvarima (ručna zaloga), svako od ovih prava opisano je u po jednom poglavlju rada. Poglavlja su koncipirana na način da su opisani pojam, način nastanka založnog prava, prava i obaveze kako založnog povjerioca (zalogoprimca) tako i založnog dužnika (zalogodavca) i konačno prestanak određenog založnog prava.