Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio xavierus97 22. januar 2015. Prijavi dokument
1.UVOD
Sumerske države nastale su u IV milenijumu pne.
Arnold Tojbi tvrdi da je civilizacija-revolucija po značaju uporediva sa neolitskom revolucijom. Niske doline Tigrisa i Eufrata bile su dovoljno plodne da se stvori višak proizvoda koji je omogućio nezemljoradničkoj eliti da otkriva, planira, proizvodi i upravlja novim institucijama.
Sumerska civilizacija je prvi put povezala tako veliki broj ljudi istim jezikom, pismom, tradicijom, tehnologijom, ekonomijom, religijom, etikom i društvenom strukturim. Civilizacije prelaze geografske i etičke granice.
Sumerski uticaj na semitske akađane doveo je do obrazovanja Sumersko-Akadske civilizacije koja je zračila svoj uticaj na sve strane sveta.
2.SUMERSKO-AKADSKO CARSTVO
Mesopotamija , međurečje Tigrisa i Eufrata, predstavlja rodno mesto najstarije civilizacije. Sumeri su tvorci najstarije pismenosti slikovnog pisma koje je evoluiralo u klinasto pismo. Gradili su naselja na brežuljcima koji su ih štitili od poplava. Počeli si da grade nasipe i kanale koristeći oruđa od kamena, drveta,gline, bakra. Veća proizvodnja na isušenim močvarama omogućila je društveni raslojavanje i nametala potrebu koordinacije irigacionih sistema na širim prostorima. Prvobitna društvena organizacija raspla se sredinom IV milenijuma p.n.e kada su se obrazovali prvi samostalni gradovi državice: Ur, Uruk,Kiš,Lagaš,Eridu, Um i drugi. Severnija akadska plemena Semitskog jezika i porekla pod Sumerskim utcajem stvaraju svoje prve gradove-državice.
Sumersko –akadska civilizacija iznikla je na geopolitički otvorenom prostoru. Neprijateljska plemena i prorodne stihije često su rušile tekovine ljudskog rada. I poslušnost Ocu i vladaru bila je impreativ porodice i države. Gradovi su nastali od centralnih naselja pojedinih plemena. Centralno mesto u gradu imalo je Hram Boga zaštitnika grada, hram je bio stepenastog oblika i služio je kao svetičište, osmatračnica, skladište, arhiv, sud i škola Patesije, gradovi države ostali su važni politički i privredni centri zaštićena zidovima i kanalima. Upravnici gradova(Petesi) bili su prvosveštenici. Kasnije vladari na širim prostorima nosili su titulu lugal(car). Funkcija patesa od izborne je postala nasledna. Vadar je bio vrhovni vojskovođa,zakonodavac i vrhovni sudija. Vladar je preko sebi potčinjenog najvišeg državnog činovnika nubande kontrolisao državnu i hramovsku birokratiju. Vrhovni bog zaštitnik smatran je za vrhovnog vladara čiji su zemaljski izaslanici patesi i hramovski službenicii. Hramovi su posedovali veliku imovinu. Pripadao im je najveći deo obradivog zemljišta i državno hramovska provreda obezbeđivala je rezerve hrane kao osnovu za ekonomsku stabilnost. Hramovska zemlja bila je kolektivna svojina zajednice . Patesi su preko pisara nadzirali izgradnju i održavanje irigacionih sistema. Moćni stalež sveštenika okruživao je vladare i budno je pratio njihov rad, Istovremeno su posredovali između vladara i naroda. Teokratija zaslonjena autoritetom božanstva nije značila čistu samovolju vladara. Bitne odluke donošene su u prisustvu gradski starešina i naoružanih muškaraca.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.