Svetska trgovinska organizacija
UNIVERZITET CRNE GORE
PRAVNI FAKULTET PODGORICA
Specijalističke studije - Poslovno pravni smjer
SEMINARSKI RAD
SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA
Autori: Mentor:
Podgorica, decembar 2016.
Svjetska trgovinska organizacija
Sadržaj
:
1. Uvod ................................................................................................................ 3
2. Hronologija nastanka STO ................................................................................ 4
3. Funkcionisanje STO ........................................................................................... 8
4. Ciljevi, zadaci, funkcije STO .............................................................................. 9
4.1.Ciljevi .......................................................................................................... 9
4.2.Zadaci .......................................................................................................... 9
4.3.Funkcije ....................................................................................................... 10
5. Principi ............................................................................................................. 11
6. Organizaciona struktura .................................................................................. 13
7. Pristupanje STO ............................................................................................. 14
8. Članstvo u STO .................................................................................................... 16
9. Rješavanje sporova u okviru STO ..................................................................... 17
10. Kritike i prednosti ....................................................................................... 17
11. Zaključak ..................................................................................................... 19
12. Literatura ..................................................................................................... 20
Uvod
2

Svjetska trgovinska organizacija
1. Hronologija nastanka STO
Predistorijat STO je prilično dug. Još tokom tridesetih godina prošlog vijeka,
protekcionizam u međunarodnoj trgovini je do te mjere uzeo maha da je predstavljao
ozbiljnu prepreku ne samo u njenom razvoju, već i u razvoju cjelokupne svjetske
privrede. Carinske i necarinske barijere su dostigle enorman nivo. Zato su
neposredno po okončanju Drugog svjetskog rata, u okviru aktivnosti
institucionalizacije međunarodnih ekonomskih odnosa, Ujedinjene nacije inicirale
stvaranje jedne multilateralne institucije koja će kreirati svjetski trgovinski sistem i koja
će biti pandan već osnovanim organizacijama – Međunarodnom monetarnom fondu i
Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj. Fond i Banka bi se brinuli o finansijskim
tokovima, a nova organizacija o realnim tokovima (trgovini robom i uslugama). Kao
rezultat ovih napora, 1948. godine donijeta je Havanska povelja o stvaranju
Međunarodne trgovinske organizacije (International Trade Organization, ITO).
Trebalo je da države potpisnice ratifikuju u nacionalnim parlamentima Havansku
povelju i da ITO započne sa radom. Međutim, SAD 1950. godine objavljuju da
odustaju od ITO, nakon višestrukog odbijanja Kongresa da razmatra i ratifikuje
Havansku povelju. Postaje jasno da ITO neće biti osnovana. Ovo je predstavljalo
iznenađenje, obzirom na činjenicu da su upravo SAD zagovarale slobodnu trgovinu
nakon Drugog svjetskog rata, što je bilo i razumljivo obzirom na to da su SAD iz rata
izašle kao najjača svjetska sila, pa im je bio potreban nesputan međunarodni
ambijent za plasman izvoznih proizvoda. Ispostavilo se da su SAD zainteresovane za
slobodnu trgovinu, ali i da nisu voljne da svoju spoljnotrgovinsku politiku usaglašavaju
sa drugim zemljama.
U uslovima neizvjesnosti – da li će se i kada formirati ITO – u drugoj polovini
četrdesetih godina grupa zemalja započinje pregovore o sniženju carina u
međunarodnoj trgovini industrijskih proizvoda, pa su 23 zemlje 1948. godine zaključile
Opšti sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade,
GATT). On je stupio na snagu 1. januara 1948. godine i bilo je predviđeno da bude
privremeni sporazum koji će važiti do stupanja na snagu povelje Međunarodne
4
Svjetska trgovinska organizacija
trgovinske organizacije.
Pošto se ideja o stvaranju ITO nije ostvarila, GATT je
nastavio da funkcioniše sve do osnivanja STO. Sa stanovišta međunarodnog prava i
shodno principima teorije međunarodnih organizacija GATT predstavlja međunarodni
sporazum koji je skoro pedeset godina regulisao međunarodne trgovinske odnose
strana ugovornica.
Dakle, osnovan je kao privremeno rješenje za usaglašavanje
pravila spoljne trgovine na multilateralnom nivou. Broj zemalja potpisnica GATT-a je
vremenom rastao i sredinom devedesetih broj potpisnica iznosi 128. Povećavan je i
broj oblasti međunarodne trgovine koje su bile obuhvaćene, tako da se i sam tekst
Sporazuma mijenjao. Potpisnice GATT-a su u početku bile 23 razvijene kapitalističke
zemlje. Vremenom, broj članica se povećavao, tako da je 1995. godine bilo 104
članice koje učestvuju sa 90 procenata u ukupnoj razmjeni, dok 30 zemalja ima status
posmatrača i pridržavaju se uslova GATT-a.
Organizacija djelatnosti GATT-a je zasnovana na konferencijama koje
organizuju zemlje članice, zatim na radu stalnih organa i tijela, Savjeta GATT-a,
Komiteta za trgovinu i razvoj i Komiteta za različite vrste trgovinskih ograničenja.
U okviru GATT-a prisutna su četiri poglavlja , koja definišu različite oblasti,
principe i pravila kojih se zemlje članice moraju pridržavati.
Prvo poglavlje reguliše klauzulu najpovlašćenije nacije, sa ciljem osiguranja
liberalizma u spoljnoj trgovini. Ovo poglavlje predviđa listu carinskih koncesija. Zemlje
koje daju koncesije su obavezne da ih prijave GATT-u, da bi one putem GATT-a
postale stabilan instrument međunarodne razmjene. GATT predviđa da će zemlje
putem međusobnog dogovaranja konsolidovati sistem carina, što je postignuto u
slučaju industrijskih proizvoda (konsolidovani sistem carina nije postignut za
poljoprivredne proizvode).
Drugo poglavlje definiše princip nacionalnog tretmana i necarinske prepreke
trgovini. U katalogu GATT-a navedeno je preko pedeset različitih oblika necarinskih
barijera, koje često imaju restriktivnije dejstvo od dejstva carina. Odredbama GATT-a
Predrag Bijelić, SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA, Zaključak, (Internet sajt:
), str. 206-208
Predrag Bijelić, SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA, Zaključak, (Internet sajt:
), str. 206-208
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti