Odlomak

2. UVOD

Nagli razvoj elektronskih uređaja i opreme dovodi do toga da ljudi žive i tehnički uređaji funkcionišu u sredini u kojoj je elektromagnetna interferencija (EMI – Electromagnetic Ineterference) sve izraženija.
Današnji mobilni telefoni spadaju u ćelijske sisteme. Ćelija podrazumeva geografsku zonu u čijem centru se nalazi bazna stanica sa kojom komunicira mobilni telefon dvostrukom radio vezom. Ćelije mogu biti različitih veličina i oblika (ruralna područja, autoputevi, gusto naseljeni industrijski centri i sl.). Od veličine ćelije zavisi čitav niz faktora, pre svega snaga na prijemu i predaji. Kako bi se omogućio intenzivan telefonski saobraćaj, u gradovima gde ima mnogo korisnika, bazne stanice su gušće. Kada je mobilni telefon van gradskih lokacija, za ostvarivanje veze neophodna je maksimalna snaga izračenog signala. Kada se poziva u gradskim uslovima, zbog veće gustine baznih stanica, moguće je ostvariti kvalitetniji prenos signala i sa mnogo manjom izračenom snagom.
U razvijenim zemljama, mobilna telefonija ima mnogo gušći raspored baznih stanica u urbanim sredinama, tako da su nivoi zračenja mobilnih aparata daleko niži nego kod nas. I predajnici baznih stanica i mobilni telefoni imaju automatsku regulaciju i za veoma kratko vreme od početka uspostavljanja veze počinju da rade pri minimalnoj snazi. Zato se preporučuje da se posle biranja broja sačeka nekoliko sekundi i tek onda prisloni aparat uz glavu.
Informacija predstavlja jedan od najznačajnih resursa kojima kompanija raspolaže. Obrađivanjem podataka, pronalaženjem značajnih veza između njih, prepoznavanjem pojava koje prikazuju podaci, menadžeri u kompanijama mogu da pokrenu aktivnosti koje će proizvesti nove, pozitivne, kvalitetnije sveukupne poslovne rezultate.
Bazne stanice mobilne telefonije (u daljem tekstu BSMT) menjaju elektromagnetske karakteristike životne sredine ljudi. Ove promene, u pojedinačnim slučajevima, mogu imati neželjene posledice po ljudsko zdravlje, bezbednost i njegovu delatnost. Promene koje stvara jedna BSMT je lokalna, ali njihov broj i prostorna raspodela doprinose da se cela pojava ne može posmatrati kao lokalna. Dosadašnja saznanja o biološkim efektima povremenih i dugotrajnih izlaganja radiofrekventnom zračenju, električnim i magnetnim poljima nižeg intenziteta, kakva se obično sreću u životnoj sredini, su još uvek nedovoljna za konačno zaključivanje.
Metod je način putem koga se dolazi do naučnih saznanja i potiče od grčke reči methodos – put, traženje.
Da bi se otkrila nova saznanja potrebno je pridržavati se odredjenih pravila – metodološkog pristupa, postupaka i sredstava istraživanja. Ali, metod je i u funkciji provere već stečenih saznanja. Pri tome i metod se kao i sama nauka razvija i dogradjuje. S obzirom na usmerenje sociologije na osnovna znanja o društvu, uvek je bilo polemike oko toga koji je metod najprimereniji ovoj nauci. Način saznavanja sveta nije jednostavan s obzirom na svu kompleksnost odnosa i uvek ostaje pitanje da li se društveno ponašanje može do kraja istražiti i objasniti. Sa razvojem društva umnožavaju se i društveni odnosi i problemi, pa se pored klasičnih metoda javlja sve više novih metoda.
Metodologija obezbeđuje istraživanje ponašanja (kretanja) sistema pod dejstvom delovanja različitih spoljnih i unutrašnjih činilaca i programiranje neophodnih mera za promenu realnog sistema. Ona treba da zadovolji sledeće zahteve: Da uzme u obzir prirodne i osobine realnog sveta koji utiče na ponašanja sistema,da omogući laboratorijsko istraživanje uticaja većeg broja postavljenih pretpostavki o sistemu i okruženju na buduće ponašanje sistema, da omogući laboratorijsko istraživanje uticaja mogućih poremećajnih dejstava, da obezbedi dokumentacionu bazu za izbor između mogućih alternativa budućih kretanja (ponašanja), da omogući programiranje mera i njihovo obuhvatanje planom aktivnosti kojima će se obezbediti afirmisanje odabranih prtpostavki u budućnosti, da obezbedi kontinuitet planiranja. Na osnovu rečenog metodologija ne otkriva istine, nego pokazuje puteve koji vode prema istini.
Tema Seminarskog rada je „Teorijske osnove metoda za izradu završnog rada“. Izabrana metoda koja će se koristiti u radu jeste analitičko – sintetička metoda.
3. OBRAZLOŽENJE OPRAVDANOSTI IZABRANE METODE

3.1. Bazne stanice mobilne telefonije

Bazne stanice, kao i drugi radio i TV predajnici, smatraju se izvorima nejonizujućeg zračenja. Ovoj grupi pripadaju još i vidljiva svetlost, ultraljubičasta i infracrvena svetlost, mikrotalasna, električna i magnetna polja. Analitičkom metodom pokušaćemo, da iz celine odnosno sistema rada BSMT izvučemo najbitnije elemente uticaja na životnu sredinu i okruženje. Najjednostavniji će biti ako se pozovemo na već utvrđene činjenice o radu BSMT i propisima odnosno standardima za ovu vrstu delatnosti.

Izvori radijacije:
Nejonizujuci: bazne stanice, TV uredaji, radio uredaji, vidljiva
svetlost, ultraljubicasta i infracrvena svetlost, mikrotalasna,
elektricna i magnetna polja.
Jonizujuci: X-zracenje i zracenje radioaktivnih materija.

Sa namerom da se elektromagnetna interferencija kontroliše i svede na najmanju mogucu meru, u svetu je donet veliki broj standarda koji treba da regulišu ovu oblast.
Pođimo od konstatacije šta je zapravo bazna stanica mobilne telefonije (BSMT)

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari