Stečajni postupak u privrednom društvu
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Bankarstvo/Finansije
Objavio petar1389 26. decembar 2014. Prijavi dokument
1. UVOD
Potrebe za dugoročnim sredstvima ekonomskih subjekata mogu se zadovoljavati generisanjem sopstvene akumulacije ili korišćenjem sredstava drugih učesnika u reprodukciji. U prvom slučaju reč je o samofinansiranju – ulaganju zadržane dobiti. U drugom slučaju ekonomski subjekti pribavljaju kapital emitovanjem dužničkih ili vlasničkih finansijskih instrumenata investitorima, vlasnicima viškova kapitala, neposredno ili posredstvom finansijskih institucija.
Transfernu funkciju, vezanu za korišćenje dugoročnih sredstava, obezbedjuje segment finansijskog tržišta – tržište kapitala. Ovo tržište svoje ime duguje shvatanju da su sredstva koja se vraćaju ulagaču u dužem vremenskom periodu – kapital, jer se koriste uglavnom za realno investiranje, koje obezbedjuje povećanje dohotka, odnosno povećanje društvenog bogatstva na duži rok.
Tržište kapitala omogućava i olakšava ekonomskim subjektima proces investiranja. Ali ono predstavlja institucionalni osnov i za dezinvestiranje ekonomskih subjekata. Razlikovanje procesa investiranja i dezinvestiranja daje osnovu za podelu tržišta kapitala na:
• Primarno tržište – ekonomski subjekti mobilišu kapital izdavanjem dugoročnih hartija od vrednosti
• Sekundarno tržište – obavlja se promet dugoročnih hartija od vrednosti
Za osnovu tržišta kapitala se uzima dugoročna finansijska aktiva, odnosno, ako se analizira kao tržište finansijskih instrumenata – emisija i trgovina dugoročnim finansijskim instrumentima. Reč je o finansijskoj aktivi koja proističe iz zadovoljavanja akumulativnih potreba proizvodnih, odnosno dugoročne potrošnje neproizvodnih sektora. Pošto zadovoljavanje ovih potreba doprinosi formiranju društvenog kapitala, dugoročne finansijske instrumente možemo smatrati i za instrumente tržišta kapitala.
Tržište kapitala se može definisati kao mesto povezivanja ponude i tražnje za kapitalom -predmet kupoprodaje, gde se pod kapitalom smatraju novčana sredstva dugoročnog karaktera (osnovni rok dospeća im je duži od jedne godine).
Možemo reći da je tržište kapitala finansijsko tržište na kome se trguje dugoročnim dužničkim i vlasničkim finansijskim instrumentima, pre svega obveznicama i akcijama.
Transakcije koje se odvijaju na ovom tržištu nazivaju se kapitalne transakcije a hartije od vrednosti kojima se trguje na ovom tržištu nazivaju se dugoročne hartije od vrednosti ili efekti.
2. TRŽIŠTE EFEKATA
Pojam i vrste efekata
Efekti su hartije od vrednosti koje kao predmet investicionog ulaganja pismeno potvrdjuju pravo potraživanja ili učešća, sadrže bezuslovno, odnosno uslovno pravo na stalni prihod i unutar jedne vrste odlikuju se medjusobnim pravom zastupanja.
Pojmovi hartije od vrednosti i efekti se u teoriji i praksi često poistovećuju što je pogrešno, jer je pojam hartija od vrednosti mnogo širi i sadržajniji od pojma efekata.
Efekti predstavljaju samo onaj deo hartija od vrednosti sa kojima se posluje na tržištu kapitala bez obzira na formu njegovog organizovanja. Osim toga, za razliku od ostalih hartija od vrednosti, efekti su jedina vrsta dugoročnih hartija od vrednosti.
Efekti se sastoje od :
• Omota – pismeno potvrdjuje pravo potraživanja ili učešća
• Uloška
– kod efekata sa fiksnom kamatom uložak sadrži i kamatne kupone koji glase na fiksni novčani iznos i koji se mogu smatrati kao samostalne hartije od vrednosti
– kod efekata sa dividendom uložak sadrži kupone za dividende (na kojima se obično ispisuje nominalni iznos na koji dotična HOV i glasi) koji ne glase na jedan odredjeni novčani iznos već samo obezbedjuju pravo na nastalu dobit koja je odlukom skupštine akcionara odobrena za isplatu.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.