Odlomak

U v o d

Ispunjenje obaveza iz obligacionog odnosa obezbedjeno je zakonskom sankcijom, tj. ako ih dužnik dobrovoljno ne izvrši, poverilac ga na to može prinuditi tužbom sudu. Osim toga, poverilac može zahtevati naknadu štete koju trpi što njegovo potraživanje nije realizovano blagovremeno. Najzad, ako je ispunjenje obaveze u naturi postalo nemoguće usled okolnosti za koje je dužnik odgovoran, može tražiti naknadu štete zbog neispunjenja.
Pokazalo se, medjutim, da ni sva ova zakonska sredstva obezbedjivanja nisu uvek povoljna. Zbog toga se pribegava, često, i drugim formama obezbedjivanja koje dužnik i poverilac odredjuju putem ugovora. Time se poveriocu pruža još jedna garancija više da će zaista dobiti ono što mu se duguje. Ove ugovorne formu pritvdjivanja ispunjena obaveza mogu se pojaviti u obliku ličnog i stvarnog obezbedjivanja.
Ako dužnik ili neko treći daje poveriocu unapred odredjenu stvar kao pokriće za njegovu tražbinu, reč je o stvarnom obezbedjivanju, a ako se samo obavezuje da će mu je dati ukoliko se steknu odredjeni uslovi obezbedjivanje je lično. Drugim rečima, stvarno obeybedjivanje vrši se putem stvarnog, a lično putem obligaciono prava. U lična obezbedjivanja spadaju: ugovorna kazna, jemstvo i obustavnica a u stvarna: kapara, zaloga i kaucija. Upravo ugovorna kazna će biti ovde predmet izučavanja i o njoj će se ovde govoriti.

 

 

 
1. Pojam ugovorne kazne

Ugovorna kazna je odredjena novčana suma ili neka druga materijalna korist koju dužnik obeća da će dati, odnosno prebaciti poveriocu ako ne ispuni svoju obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem. Obaveza koja se učvršćuje ugovornom kaznom naziva se glavna obaveza. Ona ima, najčešće, ugovorno poreklo, mada može poticati iz ostalih izvora obligacija.
Naš Zakon o obligacionom odnosu za ugovornu kaznu kaže da ’’poverilac i dužnik mogu ugovoriti da če dužnik platiti dogovoreni određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem  .’’
Sporazum o ugovornoj kazni strane obično zaključuju istovremeno s zaključenjem glavnog ugovora čijem obezbedjenju ona i služi. Često strane ovo pitanje urede tako što jednom klauzulom glavnog ugovora predvide i ugovornu kaznu. Naravno, moguće je da ugovorna kazna bude predmet posebnog ugovora, odvojenog od glavnog.
U našem pravu se za sporazum u ugovornoj kazni ne traži odredjena forma već je taj sporazum punovažan i kad je zaključen ’’solo consensu’’ . medjutim, ukoliko u konkretnom slučaju ugovorna kazna služi obezbedjenju obaveza iz ugovora za čije je zaključenje predvidjena odredjena forma, u istoj formi mora se zakljulčiti i sporazum o ugovornoj kazni.
Visinu ugovorne kazne strane mogu odrediti na više načina. One mogu utvrditi odredjenu sumu novca koju će imati da plati dužnik ako povredi svoju obvezu, a mogu urediti da će dužnik platiti odredjeni procenat od vrednosti glavne obaveze, za svaki dan zakašnjenja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

5 replies on “Ugovorna kazna”

tijana94 tijana94 says:

po kojoj knizi je radjen

tijana94 tijana94 says:

da li je obuhvaceno i jemstvo

tijana94 tijana94 says:

p.s. meni treba po knjizi Radisicevoj

tijana94 tijana94 says:

I da li ima primer iz sudske prakse

Ognjena1310 Ognjena1310 says:

Odlaično odrađen rad, sadrži sve neophodne osnovne elemente za dalji rad.

Komentari