Odlomak

UVOD

Postoji moštvo definicija banke, ali je najjednostavnija ona po kojoj je banka ,,posrednik između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih subjekata”, tj. posrednik između onih koji imaju višak i onih koji imaju manjak novca, posrednik između deponenata štediša i onih koji uzimaju kredite. U svakom slučaju, banka je preduzeće koje posluje sa novcem, i to uglavnom tuđim.

Kada govorimo o bankarstvu u svom najelementarnijem smislu, počećemo od samog pojma banke. Reč banka potiče od latinske reči banco koja označava klupu, tezgu, šalter, postavljen na ulicu, gde su se razmenjivale različite vrste novca. U staroj Grčkoj koristila se reč trapeza, koja takode označava klupu ili šalter gde se menjao novac, a ovaj naziv za banku ostao je i u savremenom grčkom.

Postoje različite vrste banaka. One se mogu podeliti po ročnosti poslova na: komercijalne banke (koje rade kratkoročne poslove) i investicione banke (dugoročni poslovi), po oblasti poslovanja na: trgovačke, poljoprivredne, industrijske banke…, po teritorijalnom kriterijumu na: opštinske, regionalne, nacionalne, multinacionalne… Ipak, najčešće se podela banaka vrši po jednom multikompleksnom kriterijumu, koji obuhvata sredstva kojima banka respolaže, izvore tih sredstava i njihovu upotrebu, a to je podela banaka na: emisionu (centralnu) banku, poslovne banke, komercijalne banke, investicione, univerzalne i ostale banke.

Centralna banka je najznačajnija banka jednog bankarskog sistema banka „šef”. Ona svojim propisima reguliše i kontroliše sve monetarne tokove tj. vodi monetarnu politiku zemlje (to znači da je ona zadužena za uspostavljanje stabilnosti cena, ekonomski rast, zaposlenost…). Ona ima emisionu funkciju (samo ona može štampati novac i povlačiti novac iz opticaja), kao i funkciju „zajmodavca u krajnjoj instanci” (u smislu da na taj način može sprečiti bankrotstvo drugih banaka). U svakom slučaju, ona nije profitna institucija, pa joj pro | fit i nije osnovni motiv poslovanja, kao što je dragim bankama.

Poslovne banke su banke vrlo polemičnog naziva, jer bi to trebalo da budu banke ili akcionarska društva sa dominantno sopstvenim kapitalom, a kod nas banke koje nazivaju poslovnim bankama u svojoj pasivi imaju dominantno pozajmljeni kapital. Svejedno, radi se o bankama koje obavljaju i kratkoročne i dugoročne poslove, i mogu biti vlasnici dragih preduzeća čijim profitima uvećavaju bankarski sopstveni kapital.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari