Uloga i značaj centrane bankeu Srbiji – Narodna banka Srbije
ULOGA I ZNAČAJ CENTRALNE BANKE U
SRBIJI
(NARODNA BANKA SRBIJE)
Sadržaj:
UVOD..................................................................................................................................2
Koji je cilj bankara?.............................................................................................................4
Kako definisati banku?........................................................................................................ 5
Šta podrazumevamo pod bankom?......................................................................................5
NARODNA BANKA SRBIJE............................................................................................ 9
ISTORIJAT..........................................................................................................................9
OVLAŠĆENJA I OBAVEZE NARODNE BANKE SRBIJE..........................................10
ORGANI I NADLEŽNOST ORGANA NARODNE BANKE SRBIJE...........................11
Monetarni odbor Narodne banke Srbije.............................................................................11
Savet Narodne banke Srbije...............................................................................................12
Guverner Narodne banke Srbije........................................................................................12
MONETARNA POLITIKA..............................................................................................13
INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE...................................................................15
ULOGA I ZNAČAJ CENTRALNE BANKE U SRBIJI...................................................16
CENTRALNA BANKA I NJENE FUNKCIJE.................................................................20
Funkcije Narodne banke Srbije..........................................................................................26
ZAKLJUČAK....................................................................................................................28
LITERATURA..................................................................................................................30
UVOD
Stari Rimljani su smatrali da čovek nikako ne može pobeći od dve stvari: od smrti i od
ljubavi. Istina. Mada... na spisak bi defmitivno trebalo dodati još po neku stvar, a jedna
od njih su i nezaobilazni bankari. Naime, ako ste mnogo srećni i ne idete lično u
nabavke hrane, možete čak pobeći i od prodavačice u samousluzi. Ali, da li iko od nas u
današnje vreme može pobeći od bankara? Ostaje samo pitanje koliko ih često viđamo.
Jednom mesečno, nedeljno, dnevno? Uglavnom, tu su. Uvukli su se u naše živote,
polako, neprimetno i... zauzeli svoje mesto. Možda ste u početku imali i dozu
odbojnosti prema tom nametnutom čestom „druženju", pa ste ipak legli na rudu,
shvativši da je to Vaša realnost. I na kraju ste rekli: neka bude tako habete vobis!

Koji je cilj bankara?
Uostalom, sam kapital koji ove institucije poseduju zavreduje bar mrvu pažnje. U tabeli
1 vidimo 11 najvećih mešovitih finansijskih institucija u SAD sa njihovim kompletnim
sredstvima (u hiljadama dolara). Radi se o kompanijama koje nude prvenstveno usluge
bankarstva, ali i osiguranja i druge finansijske usluge. Podaci su dati za 2002. godinu.
Inače, ove mešovite finansijske kompanije su pokrivale 2/3 svih sredstava koja su se
obrtala u bankarstvu 2002. godine. Dakle, svakako se radi o impozantnim sumama.
Naravno, banke kao i sve druge kompanije dele isti cilj, a to je maksimizacija profita. U
vezi s tim, modeme banke su našle dva osnovna načina poslovanja koja će ih i dovesti
do tog cilja, a to možemo primetiti sa mo posmatrajući vrstu usluga koje ona nude.
Naime, moderne banke su ili visoko specijalizovane u jako malom broju aktivnosti tj.
usluga koje nude, ili nude široku lepezu finansijskih usluga (kao gore navedene
mešovite finansijske kompanije). Ali da bismo razumeli modemo bankarstvo, moramo
najpre razumeti osnove bankarstva.
Kako definisati banku?
Postoji moštvo definicija banke, ali je najjednostavnija ona po kojoj je
banka ,,posrednik između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih subjekata", tj.
posrednik između onih koji imaju višak i onih koji imaju manjak novca, posrednik
između deponenata štediša i onih koji uzimaju kredite. U svakom slučaju, banka je
preduzeće koje posluje sa novcem, i to uglavnom tuđim.
Šta podrazumevamo pod bankom?
Kada govorimo o bankarstvu u svom najelementarnijem smislu, počećemo od samog
pojma banke. Reč banka potiče od latinske reči banco koja označava klupu, tezgu,
šalter, postavljen na ulicu, gde su se razmenjivale različite vrste novca. U staroj Grčkoj
koristila se reč trapeza, koja takode označava klupu ili šalter gde se menjao novac, a
ovaj naziv za banku ostao je i u savremenom grčkom.
Postoje različite vrste banaka. One se mogu podeliti po ročnosti poslova na:
komercijalne banke (koje rade kratkoročne poslove) i investicione banke (dugoročni

koje nazivaju poslovnim bankama u svojoj pasivi imaju dominantno pozajmljeni
kapital. Svejedno, radi se o bankama koje obavljaju i kratkoročne i dugoročne poslove,
i mogu biti vlasnici dragih preduzeća čijim profitima uvećavaju bankarski sopstveni
kapital.
Komercijalne banke se bave depozitnim poslovima i to primaju sredstva kratkoročnog
karaktera, dalje ih plasirajući u vidu kredita (stanovništvu i privredi). Ovakve banke su
obično vrlo razgranate i imaju puno filijala.
Investicione banke
se bave mobilizacijom sredstava na srednji i dug rok. Ta sredstva se
dalje usmeravaju u dugoročne plasmane (poljoprivredi, industriji...). Njihov finasijski
potencijal se formira na bazi emitovanja dugoročnih hartija od vrednosti, a uz to su se
specijalizovale za konsultantske poslove u vezi sa prodajom hartija od vrednosti.
Univerzalne banke
su banke koje se bazično najviše bave depozitnim poslovima i
kratkoročnim kreditima, mada u suštini rade sve vrste poslova. Naravno, treba imati u
vidu da ova klasična podela banaka sve više gubi na značaju i da je danas u svetu
možda 90% banaka univerzalno, tj. rade istovremeno sve poslove bankarstva,
osiguranja, trgovine hartijama od vrednosti, imaju vlasništvo u drugim preduzećima...
Sve ostale banke...
U ostale banke bi se mogle svrstati banke koje nemaju precizno određene aktivnosti kao
prethodno navedene banke. One svakako imaju neku svoju oblast delovanja, pa bi u
ovu grupu mogle ući banke koje delimo npr. na: trgovinske, poljoprivredne,
industrijske... a da pri tome nisu defmisani poslovi kojima se svaka od njih bavi.
Svakako, treba podvući da u današnje vreme, kada sve teži globalizaciji, ovakve podele
gube na značaju, pa bi možda podela banaka trebalo da obuhvata samo: centralnu
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti