Odlomak

UVOD

Teorija cijena ima svoje ishodište u klasičnoj radnoj teoriji vrijednosti. Njeno poznavanje zahtjeva pronicanje u samu bit ekonomije. Mnogi se ekonomisti slažu da teorija cijena predstavlja najsloženiji dio ekonomske teorije. Teorija cijena ima svoj razvojni put kao i teorija tržišta. S aspekta načina proizvodnje mogu se razlikovati teorije cijena u feudalizmu, teorije cijena u kapitalizmu i teorije cijena u socijalizmu. Međutim, to je vrlo globalna podjela teorija cijena. F.Černe dijeli teorije cijene na:

  1. teorije starog i novog vijeka
  2. teorije cijena domonopolističkog stupnja kapitalizma
  3. teorije korisnosti
  4. teorije cijena monopolističkog stupnja i državnog kapitalizma
  5. marginalizam i antimarginalizam.

B.Horvat govori o dvjema vrstama teorije cijena:

  1. aposteriorna teorija cijena, koja uzima institucije kao takve, te studira unutrašnju logiku funkcioniranja tih institucija ako se ona odražava u fenomenu cijena,
  2. normativna teorija cijena, koja postulira principe formiranja cijena u svrhu postizanja nekog ekonomskog optimuma; za institucije se pretpostavlja da se mogu mijenjati svjesnom akcijom društva.

Nešto drugačiji pristup teoriji cijena je onaj koji ih dijeli na:

  1. analitički karakter teorije cijena (što su cijene, što regulira njihovo kretanje i sl.)
  2. normativni karakter teorije cijena (kakva treba biti cijena)

U nastavku se primjenjuje analitički pristup teoriji cijena, budući da se izlaže pojam cijene, njene funkcije, vrste i činitelje cijene i sl. Pojam cijena nije jednoznačan pojam. Prema Ekonomskom leksikonu cijena je novčani izraz mjere vrijednosti za robu ili usluge, a formira se uzajamnim djelovanjem činitelja koji utječu na potražnju i ponudu na nekom tržištu. Cijena nije ništa drugo nego novčani izraz vrijednosti, što znači da se robe na tržištu ne razmjenjuju po njihovoj vrijednosti, nego po cijenama.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari