Odlomak

UVOD

Životna sredina, čovekova okolina ili okoliš predstavlja sve ono što nas okružuje, odnosno sve ono sa čime je direktno ili indirektno povezana čovekova životna i proizvodna aktivnost. Prirodna sredina predstavlja blizak pojam pri čemu ovde ne moraju biti prisutne aktivnosti čoveka niti čovek mora imati direktnih uticaja. Ipak, u pogledu tehnološkog napretka, razvoja industrije i sve većeg uticaja čoveka na globalnom nivou na prirodu i ekosisteme granica između ova dva termina postaje sve nejasnija.
Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, čovek menja prirodno okruženje i to često tako što narušava prirodnu okolinu. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sečom šuma, pošumljavanjem, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom gasova, nuklearnim probama i dr. čovek utiče na promenu čitavih područja. Kao rezultat čovekovih aktivnosti dolazi do promena ili narušavanja ekosistema i klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou.
Životna sredina se može posmatrati kao petokomponentni sistem koji čine:

  • Atmosfera,
  • Hidrosfera,
  • Litosfera,
  • Zemljište i
  • Organizmi.

Svaki od ovih elemenata povezan je jedan sa drugim, ali se radi lakšeg registrovanja i praćenja promena oni posmatraju odvojeno .

 

 

 

 

UTICAJ ČOVEKA NA PRIRODU

Ekologija i zaštita životne sredine, su bez sumnje, kompleksne oblasti za svakog čoveka na planeti. Ekologija može da se definiše kao studija odnosa između organizama i životne sredine. Ljudi proučavaju ekologiju onoliko dugo koliko postoje kao vrsta. Opstanak ljudi je zavisio od toga koliko dobro mogu da uoče promene u životnoj sredini i predvide njihov uticaj na organizme. Prvi lovci i sakupljači bilja morali su da znaju navike životinja i gde da nađu hranu. Kasnije, poljoprivrednici morali su biti svesni promena vremenskih uslova i zemljišta i kako te promene mogu uticati na useve i stoku. Danas, većina ljudske populacije na Zemlji živi u gradovima i mnogi imaju malo direktnog kontakta sa prirodom. Više nego ikada ranije, budućnost ljudske vrste zavisi od toga koliko dobro razumemo odnose između organizama i okoline. Ljudska vrsta intenzivno menja životnu sredinu, ipak ona u potpunosti ne razume efekte tih promena. Na primer, ljudske aktivnosti su povećale količinu azota koja cirkuliše kroz biosferu, promenile sastav zemljišta, povećale koncentraciju CO2. Imperativ dvadesetprvog veka je da još jednom postanemo žestoki studenti ekologije. Nekad je čovek živeo u skladu s prirodom; vrlo skromno je iskorišćavao prirodne resurse i nije bitno, niti u širim razmerama remetio prirodnu ravnotežu. Živeći u malenim naseljima oko plodnih predela, problem svoje egzistencije rešavao je baveći se lovom, a kasnije i zemljoradnjom. Kada je počeo obrađivati metale i kada je došlo do procvata zanatstva, pojedine skupine ljudi počele su se kretati tragajući za rudama, koje su koristili. Tako je čovjek počeo preseljavati i u područja klimatski manje povoljna za život i poljoprivredu, pa je bio prisiljen boriti se sa prirodom. Zahvaljujući zanatstvu, izumeo je nova, bolja oruđa, odeću i skloništa, počeo je krčiti i paliti šume, veštački stvarajući obradivo zemljište. Naselja su postajala sve veća, nastaju nova zanimanja, organizuje se trgovina, rađa se civilizacija. Broj ljudi se uvećava. Zahvati na prirodnoj okolini bivaju sve veći: grade se vodovodi, rudnici, putevi, luke… Tehnologija doživljava procvat, nauka i zdravstvena zaštita postepeno se razvijaju, pa ljudski vek postaje duži i, uopšte kvalitet života se povećava. No taj progresivan razvoj praćen je , nažalost , promenom životnih uslova na takav način koji će današnjem čovečanstvu prouzrokovati brojne i dalekosežne probleme. Posebno velike negativne uticaje na stanje životne sredine imaju pogoni teške industrije (železare, livnice, koksare), hemijska industrija i druge industrijske grane koje se često nazivaju prljavom industrijom. Na kvalitet životne sredine značajno utiče i proizvodnja i potrošnja različitih energetskih sirovina od kojih najveći značaj ima ugalj.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari