Odlomak

 

Vazduh predstavlja smesu raznih vrsta gasova koji mogu biti u stalnom i promenjivom stanju. Stalni sastojci vazduha su: azot (N), kiseonik (O), vodonik (H) i plemeniti gasovi. Promenjivi sastojci su ugljik-dioksid (CO2) i vodena para. U prizemnim slojevima vazduha prisutne su čestice prašine raznog porekla, mikroba, pepela, raznih gasova iz tehnoloških i drugih procesa.
Razvojem industrije i urbanizma nastale su bitne promene u sastavu vazduha. Ove promene moraju biti predmet pažnje celog čovečanstva u smislu što organiziranije akcije očuvanja prirodnog svojstva vazduha kako bi se izbegle štetne i opasne posledice.
Ogromne količine vazduha troše se u industrijskim procesima, u saobraćaju i sagorevanju čvrstih, tečnih i gasovitih goriva. Trošenjem, odnosno sagorevanjem kiseonika nastaje ugljik-dioksid koji, istina, nije otrovan ali svojim prisustvom deluje na klimatske promene.
Koliko je vazduh neophodan čoveku najbolje govori podatak da čovek može da živi bez hrane oko 40 dana, bez vode 5 dana a bez vazduha samo 5 minuta. U toku 24 sata čoveku je potrebno oko 1kg hrane, 2,5 kg vode i 12 kg vazduha. Dok kvalitet hrane i vode čovek može da bira, sa vazduhom to nije slučaj i prinuđen je da uzima onaj u kojem se momentalno nalazi.
Razvoj proizvodnje u svetu raste takvom brzinom da je već polovinom prošlog veka postalo očigledno da prirodne sile nisu u mogućnosti da neutraliziraju ogromne količine proizvodnih otpadaka, što je dovelo do narušavanja ravnoteže u prirodi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari