Razvoj broda i brodogradnje
1
T -1 RAZVOJ BRODA I BRODOGRADNJE
Nastavna pitanja:
1. Uvod
2. O brodu
3. Istorijski razvoj broda i brodogradnje
Literatura:
1. Dr Andrija Lompar, Nauka o brodu, Univerzitet Crne Gore, Kotor, 2002.
2. Pomorska enciklopedija, Tom 1 do 8, Jugoslovenski Leksikografski Zavod, Zagreb, 1972 –
1989.
3. Pomorski Leksikon, Jugoslovenski Leksikografski Zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1990.
2
1. Uvod
Na po
č
etku, ukratko da se podsjetimo nekih stvari.;
Da bi se neka oblast ljudske dijelatnosti, prakse, teorije i znanja mogla izdvojiti od svih
drugih i u nau
č
nom smislu nazavati naukom potrebno je da ima
č
etiri osnovna elementa:
-
Predmet
-
Teoriju
-
Metod i
-
Jezik.
Na ovaj na
č
i je izvršeno povezivanje znanja i iskutava brodogradnje kao industrijske grane
(projektovanje, konstrukcija, gradnja, održavanje i eksplatacija broda) sa naukom koja se
tako
đ
e zove Brodogradnja i pripada oblasti tehni
č
kih nauka.
Jezik - svaka nauka ima svoj poseban jezik koji se zasniva na sintaksi i semantici književnog
jezika sa rije
č
ima, skra
ć
enicama i grafi
č
kim simbolima koje su specifi
č
ne za tu nauku.
Razlika izme
đ
u svakodnevnog (govornog ili pisanog) jezika u kome rije
č
i su samo „rije
č
i“ i
jezika nauke, u kome svaka rije
č
ili „termin“ ozna
č
ava neki pojam. Pojmovi u logi
č
kom
smislu imaju svoj odre
đ
en sadržaj i obim ili u jezi
č
kom smislu oni su „simboli“ i imaju svoje
semanti
č
ko zna
č
enje. Dakle, poznavanje pojmova prvi je korak na putu bavljenja naukom.
O nastavnom predmetu
Nastavni predmet „Poznavanje broda i plovidbe“ obuhvata set multidisciplinarnih znanja iz
oblasti; brodogradnje, tehnologije, elektronike, informatike, teorije sistema, pomorstva,
navigacije, meteorologije i okeanografije, trgovine, pomorskog prava, sociologije,
psihologije, geodezije, ekologije, ...itd.
Iz tih razloga nove rije
č
i, novi pojmovi, zahtjevaju od studenata da pažljivo prate i uz pomo
ć
Udžbenika, Rije
č
nika, Leksikona i Enciklopedija razjašnjavaju sebi nejasne ili nepoznate
pojmove, njihova zna
č
enja i sadržaje.
Klju
č
ni pojmovi:
Brodogradnja,
Brod,
Projektovanje broda,
Konstrukcija broda,
Gradnja broda,
Upravljanje brodom,
Održavanje broda,
Eksplatacija broda.
Plovidba broda,
Stabilitet broda
O na
č
inu savladavanja gradiva
Savjet; na po
č
etku izraditi sebi podsjetnik ili rije
č
nik klju
č
nih pojmova.
Brodogradnja je složena privredna djelatnost koja obuhvata proces projektovanja i gradnje
broda. S obzirom na kompleksnost samog broda, u gradnji brodova svoje mjesto nalazi veliki
broj raznih, prate
ć
ih djelatnosti kao što su: industrija
č
elika, proizvodnja motora,
kotlogradnja, elektroindustrija, proizvodnja pumpi, proizvodnja protivpožarnih ure
đ
aja itd.

4
Kao porivno sredstvo sada se gotovo op
ć
enito upotrebljava brodski vijak (propeler). Prije su
se na rije
č
nim brodovima koristili kota
č
i. U specijalnim slu
č
ajevima, na nekim manjim
jedinicama, upotrebljavaju se mlazna reaktorska porivna sredstva.
Prema podru
č
ju plovidbe razlikuju se morski brodovi od brodova unutrašnje plovidbe. Morski
brodovi dijele se na brodove obalne plovidbe, velike obalne plovidbe i na brodove duge
plovidbe. U brodove unutrašnje plovidbe ubrajaju se rije
č
ni (kanalski) i jezerski. U novije se
doba grade i rije
č
no-morski brodovi. Prema svrsi kojoj su namijenjeni, brodovi se dijele na
ratne, trgova
č
ke, ribarske i specijalne.
Trgova
č
ki brodovi prenose robu i putnike. Razlikuju se putni
č
ki, teretni i putni
č
k
о
-teretni.
Neki od tih brodova prevoze i poštu, pa se smatraju poštanskim brodovima. Ima teretnih
brodova koji su izgra
đ
eni za specijalne svrhe, npr. tankeri za prijevoz teku
ć
eg tereta, brodovi
za prijevoz uteku
ć
enog plina, brodovi za prijevoz spremnika (containera), brodovi za prijevoz
tereta u teglenicama (lash-ships), brodovi za prijevoz rasutih tereta (bulk-carriers), trajekti za
prijevoz vlakova i automobila, brodovi za prijevoz hla
đ
enih tereta (mesa i vo
ć
a), za prijevoz
drva i dr. Teretni brodovi za pri- · jevoz generalnog tereta nisu specijalni tipovi; oni se dijele
u linijske teretne brodove (koji održavaju redovne linije) i u trampere - brodove slobodne
plovidbe.
Ratni brodovi služ
е
za izvršavanje vojnih zadataka, zaštitu pomorskog i rije
č
nog prometa i sl.
Dijele se na borbene i pomo
ć
ne ratne brodove. Borbeni su ratni brodovi: nosa
č
i aviona
(helikoptera), krstarice, razara
č
i, lovci podmornica, minopolaga
č
i - mino
č
ista
č
i, topovnja
č
e,
stražarski brodovi, monitori (pomorski i rije
č
ni), te desantni i invazioni brodovi. Pomo
ć
ni
ratni brodovi su školski brodovi, brodovi mete, mrežonosci, barikadni brodovi, brodovi
radionice, brodovi kasarne, brodovi za prijevoz vozila, tenkova i trupa, vodonosci, tankeri i
dr.
Ribarski brodovi služe za ribarenje, za preradbu ribe na moru i za prijevoz ribe. Brodova za
ribarenje ima mnogo vrsta; grade se prema na
č
inu lova i vrsti ribe (tunolovci, kitolovci, ko
ć
ari
i dr.).
Specijalni brodovi služe za osobite svrhe. Toj skupini pripadaju jahte, brodovi za spasavanje,
brodovi svjetionici, bolni
č
ki brodovi, brodovi za znanstvena istraživanja, iaružala (bageri),
brodovi za razbijanje grebena, brodovi za zabijanje stupova (pilota), kabelopolaga
č
i,
ledolomci, teglja
č
i, tenderi, vatrogasni brodovi, vodonosci, ronila
č
ki brodovi, mati
č
ni brodovi
za svjetioni
č
arstvo i pomorske oznake i dr. Posebnu grupu
č
ine brodovi koji ne mogu sami
voziti, ve
ć
ih tegle parobrodi ili motorni brodovi, kao npr. teglenice, brodovi svjetionici i dr.“
1
Brod (engl. ship, fr. navire, ital. nave, nem. Schiff, rus. sudno), plovno sredstvo na vodi ili
pod vodom (podmornica namenjeno za prevoz ljudi, tereta, za obavljanje tehni
č
kih i nau
č
nih
radova,za ribarenje i vršenje vojnih zadataka.
2
Zakon o moru definiše „Plovni objekat“ je brod, tehni
č
ki plovni objekat, plove
ć
e postrojenje,
č
amac i drugi objekat koji je osposobljen za plovidbu i koji u
č
estvuje u plovidbi: „brod“, osim
ratnog broda, je plovni objekat namjenjen za plovidbu morem
č
ija je dužina ve
ć
a od 12
metara, bruto tonaža ve
ć
a od 15 tona ili je sposoban da prevozi više od 12 putnika.
Brod može biti putni
č
ki, tertni, ribarski, javni ili nau
č
no istraživa
č
ki brod.
3
Jahta (eng., fr., ital. i nem. Yacht, rus.Jahta), brod za razonodu, sport i turizam, naziv poti
č
e
od holandske re
č
i Jaght kojom se u XVII veku nazivao manji brzi jedrenjak sa 1 ili 2 jarbola,
1
Pomorska enciklopedija, Tom 1. A – Cez, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1972, str. 452 i 453.
2
Vojna enciklopedija, Drugo izdanje, Tom 2, VIZ, Beograd, 1971, str. 35.
3
Zakon o moru Crne Gore, Prijedlog,
č
lan.3., stav. 1 i 2.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti