Visoka škola za primjenjene i pravne nauke “Prometej”
Banja Luka
SEMINARSKI RAD
GLOBALNA EKONOMIJA I POSLOVNA DIPLOMATIJA
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
MENTOR STUDENT
mr Ljubiša Todorović Dragana Kostadinović
Br. indeksa: 370/10
Banja Luka, mart 2013.
2
S A D R Ž A J
UVOD......................................................................................................................3
1. GATT............................................................................................................4
1.1. Problemi u funkcioniranju GATT-a………………………………….
5
2. OTVORENA I ZATVORENA EKONOMIJA.............................................6
3. RAZLIKE UNUTARNJE I MEĐUNARODNE TRGOVINE…………….7
4. VAŽNOST MEĐUNARODNE EKONOMIJE (RAZLOZI ZA
MEĐUNARODNI RAZMJENU).................................................................8
5. OSNOVNI TOKOVI DOBARA U MEĐUNARODNOJ
EKONOMIJI.................................................................................................8
6. MEĐUNARODNA TRGOVINSKA POLITIKA:
INSTRUMENTI VANSKOTRGOVINSKE POLITIKE............................10
7. STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE PREMA
GRUPAMA PROIZVODA……………………………………………….14
8. RAZVIJENE ZEMLJE U SVJETSKOJ TRGOVINI:
SAD, JAPAN, EU…………………………………….…………………..17
9. POLOŽAJ TRANZICIJSKIH ZEMALJA U SVJETSKOJ TRGOVINI...18
10. SREDNJOEUROPSKE TRANZICIJSKE ZEMLJE…………………….19
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………21
4
1. GATT
General Agreement on Tariff and Trade, (iz Havanske povelje) multilateralni međunarodni
sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici 1947. Sjedište je Ženeva. Osnovni cilj
GATT je uklanjanje diskriminacije u međunarodnoj trgovini i liberalizacija vanjske trgovine
između zemalja članica.
Osnovni principi funkcioniranja GATT-a su:
1)
Zabrana zaštite domaće proizvodnje količinskim ograničenjima, a dozvoljena zaštita je
isključivo carina
. Izuzeci su:
A. Zaštita poljoprivredne proizvodnje – za poljoprivrednu proizvodnju zemlje
mogu koristiti količinska ograničenja na strogo privremenoj osnovi. Potvrda
teze da su izuzeci postali pravilo je agrarni protekcionizam EU.
B. Neravnoteža platne bilance – zemlje koje su suočene s većom neravnotežom –
deficitom mogu privremeno zaštititi svoju domaću proizvodnju količinskim
ograničenjima.
2)
Sprečavanje diskriminacije u međunarodnoj trgovini
– počiva na klauzuli
"najpovlaštenije" nacije. Ako bilo koja članica GATT-a da povlašteni status bilo kojoj
trećoj zemlji onda se taj povlašten status mora prenijeti na sve ostale članice GATT-a.
Izuzeci:
A. Carinske unije (međusobno ukidaju carine i imaju jednaku politiku prema
trećim zemljama). Ako zemlje tvore carinsku uniju one ukidaju carine i
količinska ograničenja međusobno a da se to smanjenje ili ukidanje ne
mora protegnuti na ostale članice GATT-a.
B. Intrakompanijska trgovina – trgovina između podružnica unutar jedne iste
multinacionalne kompanije (ili se ne plaća ili bitno smanji carina)
C. Malogranični promet – ona područja koja se nalaze u zoni malograničnog
prometa ne moraju plaćati carine na uvoz.
3)
Otklanjanje prepreka u međunarodnoj trgovini putem pregovora i konzultacija
– zemlje
rješavaju nesuglasice isključivo pregovorima, prije je postojao sistem prisile prema
nevršiteljima pravila pa su ga mnoge zemlje zloupotrebljavale – možda je bio jedan od
najvećih problema GATT-a. To se je u WTO-u promijenile i uvedena je moralna kazna
5
i vrlo konkretan "sistem prisile" (mešunarodna izolacija) zemalja koje se ne pridržavaju
pravila.
4)
Smanjenje carinske zaštite putem multilateralnih pregovora (rundi)
– traju više godina,
do sad je održano 8 rundi.
1. runda 1947. u Ženevi, smanjenje 21,1%
2. runda u Francuskoj 1949., smanjenje 1,9%
3. runda u Engleskoj1950-51. , smanjenje 3,0%
4. runda u Ženevi 1955-56., smanjenje 3,5%
5. runda u Ženevi 1961-62., smanjenje 2,4%
6. runda Kenedijeva runda u Ženevi 1964-67., smanjenje 36%
7. Tokijska runda 1974-1979., smanjenje 29,6%
8. Urugvajska runda – 1986 – 1993., smanjenje 40%
1.1. Problemi u funkcioniranju GATT-a
1)
Toleriranje agrarnog protekcionizma
– ovaj problem posebno je izražen kod EU
– velika količinska ograničenja s jedne strane, a s druge velike subvencije
domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.
2)
Mjere sive zone
– ne samo količinski već i tzv. administrativni protekcionizam –
sanitarne dozvole, certifikati o porijeklu,… koji indirektno ograničava
liberalizaciju svjetske trgovine.
3)
Sve manji dio svjetske trgovine se odvijao pod okriljem GATT-a –
prema
procjenama, kanali svjetske trgovine (kako se ona danas odvija):
40% svjetske trgovine – unutar transnacionalnih kompanija
30% svjetske trgovine – unutar kompenzacijske trgovine
20% svjetske trgovine – u okviru državne trgovine
10% svjetske trgovine – klasična (slobodna) trgovina
7
Ako neka zemlja više izvozi, nego što uvozi (izvoz je veći od uvoza), tada je
neto izvoz
pozitivan i zemlja ostvaruje
trgovinski suficit
(ili pozitivni trgovinski bilans). Kada zemlja ima
višak uvoza u odnosu na izvoz (izvoz je manji od uvoza) ona ostvaruje
trgovinski
deficit
(negativni trgovinski bilans). Ako su, pak, izvoz i uvoz jednaki zemlja ima
uravnoteženi
trgovinski bilans
.
3. RAZLIKE UNUTRAŠNJE I MEĐUNARODNE TRGOVINE
Razlike između unutrašnje (domaće) i međunarodne (vanjske) trgovine imaju važne
praktične i ekonomske posljedice. Najvažnije su:
2
1)
Proširene trgovinske mogućnosti.
Međunarodne (vanjske) trgovine proširuju
trgovinske mogućnosti i omogućavaju da se troše i ona dobra koja se ne proizvode u zemlji.
Bez ove trgovine „...Amerikanci ne bi mogli jesti banane, a veći dio svijeta bi bio bez jaza i
holivudskih filmova“, Bosanci bi bili uskraćeni za prirodni plin, mnoge prehrambene robe i
lijekove i td.
2)
Suverene države.
Trgovina preko granica uključuje ljude i preduzeća iz različitih
država. Svaka je država suverena u određivanju toka ljudi, dobara i kapitala, koji prelaze
njihove granice. To je suprotno domaćoj trgovini gdje postoji jedna valuta, gdje se tok novca i
trgovine odvija unutar granica.
U međunarodnoj trgovini se često, iz raznovrsnih razloga, postavljaju prepreke ulasku
drugih roba (tzv.
protekcionizam
).
3)
Devizni tečaj.
Većina zemalja ima vlastite valute. Kupujemo li japanski automobil,
platili bi u eurima, dok Toyota želi bili biti plaćena u japanskim jenima. Euri se kupuju i
prodaju za u skladu s deviznim tečajevima. Devizni tečajevi predstavljaju cijene strane valute
izraženu brojem jedinica domaće valute.
2
P. Samuelson, W. Noordhaus, Ekonomija, Zagreb, MATE, Zagreb, 2007.
