Reprodukcija kičmenjaka
Sadržaj:
1. Uvod.........................................................................................................................................2
2. Muški polni sistem...................................................................................................................4
2.1. Testisi (sjemenici).............................................................................................................4
2.2. Spermatogeneza................................................................................................................5
2.3. Spermatogonijalna, spermatocitna i spermatidna faza................................................5
3. Ženski polni sistem..................................................................................................................7
3.1. Jajnici (ovarijumi)............................................................................................................7
3.2. Materica............................................................................................................................7
4. Određivanje pola.....................................................................................................................9
4.1. Zigot.................................................................................................................................10
4.2. Gamet..............................................................................................................................10
5. Zaključak..............................................................................................................................12
6. Literatura.............................................................................................................................13
1. Uvod
Razmnožavanje ili reprodukcija je biološki process u kojem roditeljske jedinke stvaraju
potomstvo. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao život. Ukratko,
razmnožavanje je jedna od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako
neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju
samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski
genetički kontinuitet pripadajuće vrste. Svaki pojedinačni organizam postoji kao rezultat
razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije:
spolni (seksualni)
bespolni (aseksualni).
Aseksualna reprodukcija je proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične
sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Bakterije se
bespolno dijele preko binarnog fisije; virusi preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli
više virusa; hidra i kvasac su u mogućnosti da se razmnožavaju pupljenjem. Ovi organizmi često ne
posjeduju različite spolove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka.
Većina biljaka imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste
Mycocepurus smithii
.
Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.
Polno razmnožavanje je bilološki preces koji stvara nove organizme rekombiniranjem
genetičkog materijala dva organizma u procesu koji počinje mejozom, specijalizovane ćelijske diobe
za proizvodnju haploidnih gameta od diploidnih somatskih ćelija. Tako spajanjem gameta u zigot,
svaki od dva roditeljska organizama doprinosi polovini genetičke konstitucije potomaka. Većina
organizama formiraju dvije različite vrste gameta.
Kod antisogamnih vrsta (nejednakih gameta), dva pola se nazivaju muški (proizvodi spermu ili
mikrospore) i ženski (priozvodi jaja ili megaspore).
U izogamnih vrsta gameti su slični ili identični po obliku (izogameti), ali mogu imati i različita
svojstva, a onda se označavaju različitim imenima. Naprimjer, kod zelene alge, Chlamydomonas
reinhardtii, postoje tzv. "plus" i "minus" gameti. Nekoliko vrsta organizama, kao što
su cilijate (npr. Paramecium aurelia), imaju više od dvije vrste "polova", pod nazivom singeni.
Većina životinja (uključujući i ljude) i biljke razmnožavaju se polno. Prilikom spolne
reprodukcije roditeljski organizmi donose potomcima različite skupove gena za svaku osobinu
(alele, na osnovu kojih se stvara genotip, koji se, u interakciji sa vanjskim faktorima, ispoljava
kao fenotip. Potomak nasljeđuju po jedan alel za svaku osobinu od svakog roditelja, čime se
osigurava da potomstvo ima kombinaciju gena roditelja. Biološki smisao diploidnog stanja
omogućuje postojanje po dvije kopije svakog gena u organizmu, pa se smatra da "maskiranje štetnih
alela pogoduje evoluciji dominantne diploidne faze u organizama koji su naizmjenično u haploidnoj
i diploidnoj fazi" (gdje se rekombinacije slobodno javljaju).
Neke životinje, poput ljudi (seksualno zreli nakon adolescencije), imaju malo potomaka.
Druge životinje se reproduciraju brzo, ali mnogi potomci ne prežive do odraslih doba. Zec (zreo
nakon 8 mjeseci) ima 10-30 potomaka godišnje, Nilski krokodil (15 godina) ima 50, i neke
vrste muha (10-14 dana) imaju 900 potomaka godišnje.
Obje strategije mogu biti povlašteni u procesu evolucije: životinje sa malo potomaka mogu
provesti vrijeme odgajanjem i čuvanjem i tako smanjiti potrebu za reprodukciju. Međutim, životinje
sa mnogo potomaka ne odgajaju i ne čuvaju svoje potomstvo. Procjenjuje se da bi od jednog para
sićušnih vinskih mušica, ako bi preživjelo njegovo potomstvo svih generacije, populacija mušica
dostigla takvu veličinu da bi prekrila cjelokupnu površinu planete Zemlje.
1

2. Muški polni sistem
Kod kičmenjaka koji imaju mezonefros semenik stupa u vezu sa prednjim delom
mezonefrosa pa se polni produkti izbacuju Volfovim kanalom. Ovaj kanal ima ulogu i semevoda i
mokrovoda. Kod viših kičmenjaka, sa metanefrosom, od dela mezonefrosa se obrazuje pasemenik, a
Volfov kanal postaje semevod. Osim polnih žlezda (testisa) i njihovih odvoda javljaju se i izvesne
dopunske žlezde – semene kesice i prostatične žlezde koje produkuju semenu tečnost.
Komponente muškog polnog sistema su:
Parne gonade – testis
Sistem dovojenih kanala:
o
Pasemenik - epidimis
o
Semovod - duktus deferens
Pridodate žlijezde:
o
Semene kesice; kestenjača – prostate; bulbouretralne žlijezde;
Kopulacioni organ – penis
Skroutum
2.1. Testisi (sjemenici)
Testisi ili sjemenici predstavljaju primarne parne muške polne organe ovalnog oblika.
Nalaze se u preponskom delu, u kožnom naboru koji se naziva skrotum. Dakle dva testisa su
smeštena u kesicama izvan tela da bi bili na hladnom, jer spermatozoidi u razvoju moraju da budu
na nižoj temperaturi od one na kojoj funkcioniše ostali deo tela. U razvoju fetusa se testisi spuste u
mošnice neposredno pre rođenja iz prostora neposredno ispod bubrega. Semenici su obavijeni
vezivnotkivnom kapsulom (tunika albuginea),od koje polaze kratke septe, koje dele parenhim
semenika na 250-400 lobusa (režnjića).U svakom od lobusa se nalaze 2-3 semena kanalića.
Parenhim (unutrašnjost) semenika čine
semeni kanalići, unutar kojih se nalazi
semeni epitel i intersticijalne
Lajdigove ćelije, koje su odgovorne za
endokrinu funkciju semenika. Naime,
Lajdigove ćelije proizvode muški
polni hormon testosteron koji
stimuliše spermatogenezu, kontroliše
razvoj i održavanje sekundarnih
seksualnih karakteristika i deluje na
ispoljavanje muškog seksualnog
ponašanja. Semene kanaliće oblaže
semeni epitel koji sadrži ćelije
spermatogeneze i potporne Sertolijeve
ćelije. Čvrste veze izmedu susednih
Sertolijevih ćelija dele seminiferni epitel na bazalni deo gde se nalaze spermatogonije i adluminski
deo koji sadrži spermatocite i spermatide.
3
Slika 1 - ,,Građa testisa“
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti