VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, NOVI BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

PREDMET: BIZNIS PLAN

TEMA: BIZNIS PLAN NEKOG PREDUZEĆA

             Profesor:                                                                                   Student:

  Dr. Miloš Petronijević                                                                    Ljubo Bajović 

                                                                                                     Broj indeksa: 51/15

1

SADRŽAJ:

1. ŠTA JE BIZNIS PLAN?..................................................................................... 3

2. O PREDUZEĆU………………………………………………………………. 4

   2.1. Osnovni podaci……………………………………………………………..4

   2.2. O projektu…………………………………………………………………..4

3. TRŽIŠTE PRODAJE………………………………………………………….. 5

   3.1. Geografska dimenzija tržišta………………………………………………. 5

   3.2. Ciljne grupe………………………………………………………………... 5

   3.3. Potencijal tržišta…………………………………………………………… 5

   3.4. Konkurencija………………………………………………………………. 7

   3.5. Planirani prodajni asortiman………………………………………………. 8

   3.6. Plan marketinga……………………………………………………………. 8

4. TRŽIŠTE NABAVKE………………………………………………………...10

   4.1. Identifikacija potrebnog repromaterijala…………………………………. 10

   4.2. Identifikacija potrebnih vrsta i količina robe……………………………...10

   4.3. Procena nabavnih cena robe……………………………………………… 11

   4.4. Struktura tržišta nabavke…………………………………………………. 11

5. TEHNOLOŠKI ASPEKTI PROJEKTA……………………………………... 12

   5.1. Građevinski objekti………………………………………………………. 12

   5.2. Oprema…………………………………………………………………… 12

   5.3. Potrebni energenti i voda………………………………………………….13

   5.4. Potrebna radna snaga……………………………………………………...14

   5.5. Projekcija cene radne snage……………………………………………….14

6. FINANSIJSKI ASPEKTI PROJEKTA………………………………………. 15

   6.1. Ulaganja u osnovna sredstva……………………………………………... 15

   6.2. Ulaganja u trajna obrtna sredstva………………………………………… 15

background image

3

       Biznis plan predstavlja dokument kojim se definiše biznis, ono što želi da se radi i sadrži 
načine kako to postići. Sadrži sve ono što je bitno za posao – strukturu posla, opis proizvoda ili 
usluga, potencijalne korisnike, potencijale razvoja i finansije. Kako bi stručnjaci rekli, Biznis 
plan predstavlja ''stavljanje na papir'' svega onoga što je bitno za celokupan poslovni poduhvat. 
              Svaki   mali   biznis   mora   da   ima   plan,   tj.   mora   da   bude   planski   upravljano   njegovim 
procesima. Svejedno da li se otvara deseta poslovnica firme ili se izlazi sa svojim kapitalom na 
berzu. Biznis plan pomaže da se definiše strategija poslovanja, i ukoliko se pravilno koristi, ovaj 
plan   će   motivisati   pokrenuti   i   zaposlene,   kao   i   vlasnike.   Stručnjaci   smatraju   da   je   on   samo 
početak   ostvarivanja   poslovnog   uspeha   i   način   da   se   realni   ciljevi   ispune   putem   najboljih, 
definisanih strategija. Definisanjem biznis plana i nekoliko ciljeva, vlasnik malog biznisa može 
bez problema pratiti napredovanje svoje firme i poslovanja, a takođe i povratiti posao ukoliko 
neke stvari pođu naopako.
            Pisanje   biznis   plana   potrebno   je   i   prilikom   podnošenja   zahteva   potencijalnom 
kreditoru/investitoru koji će putem biznis plana na najjednostavniji, najefikasniji način saznati 
sve   o   poslovanju,   idejama,   mogućnostima   razvoja   biznisa   i   kreditiranja/investiranja   budućeg 
biznisa.
        Prilikom pisanja biznis plana, uvek treba imati na umu zašto se piše i kome je namenjen 
biznis plan. Mnogi biznis planovi koji se danas pišu u isto vreme imaju zadatak da omoguće bolji 
uvid investitora u poslovanje firme i omoguće kreditiranje, ali i definišu sve faze poslovanja i 
ukažu na nedostatke konkretnih stvari u malom biznisu.
       Treba razmišljati ko je onaj koji će čitati biznis plan i treba potpuno sigurno i iskreno pisati 
biznis plan. Biznis plan je načinjen za visoke standarde, čitljiv i bez žargona kome nije mesto u 
ovakvom tipu dokumenta. Oni koji treba da ulažu u biznis će pročitati  plan do detalja pre nego se 
odluče da ulože novac u sve to.
      Ukoliko se traži kredit od banke, predstavnika banke će prvo interesovati na koji način  biznis 
može da povrati uloženi novac. A ukoliko se traže sredstva od krupnog investitora ili nekog 
fonda, oni će želeti da vide stabilan razvoj firme u budućnosti.

       Sve delove biznis plana za koje se poseduje znanje i neophodne informacije treba da izradi  
sam privatnik. Ukoliko prilikom izrade pojedinih delova biznis plana (procena tržišta ili kod 
analize finansijskih performansi) dođe do nekih problema, treba potražiti pomoć kompetentnog 
konsultanta ili odgovarajuće agencije koja se profesionalno bavi izradom biznis planova.

2. O PREDUZEĆU

4

2.1. Osnovni podaci

Naziv preduzeća:

Caffe bar SUPERSTAR, s.p. Dragan 
Stojanović i Ljubiša Kovačević

Lokacija:

Grad Beograd

Pravni status:

Samostalna ugostiteljska radnja

Vlasnička struktura:

Vlasnik                                         % vlasništva
Dragan Stojanović                               50%
Ljubiša Kovačević                               50%

Osnovna delatnost (šifra):

56.30. Delatnost pripreme i posluživanja pića

2.2. O projektu

           Caffe bar „SUPERSTAR“ (u daljem tekstu: SUPERSTAR) zamišljen je kao moderan 
ugostiteljski objekat, koji će nuditi široku paletu toplih i hladnih napitaka, u prijatnom ambijentu 
koji kombinuje urban i moderan dizajn enterijera i eksterijera, sa prirodnim zelenilom i hladom 
drvoreda.
       Lociran u frekventnoj zoni centra Novog Beograda, koja se naslanja na stambena naselja, 
SUPERSTAR će nuditi kvalitetnu kafu, osvežavajuće hladne napitke, razne vrste piva i žestokih 
pića, ali i dobru muziku i raznovrsne zabavne sadržaje, svim stanovnicima koji žive u radijusu od 
tri   kilometra   udaljenosti   od   lokala,   ali   i   brojnim   turistima   koji   posećuju   grad.

 

Vremenom, 

SUPERSTAR   će   nastojati   da   se   nametne   kao   prepoznatljiva   i   poželjna   lokacija   za   predah, 
osveženje i zabavu, kako za stanovnike udaljenijih naselja, koji periodično dolaze do centra, tako 
i za brojne turiste koji posećuju grad.
             Partneri u projektu, g. Dragan Stojanović i g. Ljubiša Kovačević, imaju dugogodišnje 
iskustvo rada u ugostiteljstvu, kako na domaćem tržištu, tako i u inostranstvu. Upravo navedeno 
iskustvo   omogućilo   im   je   uvid   u   sve   pozitivne   i   negativne   aspekte   ugostiteljstva,   što   će   u 
značajnoj   meri   smanjiti   rizik   od   greške   na   tržištu,   ali   i   doprineti   da   kvalitet   usluge   u 
SUPERSTAR-u bude na izuzetno visokom nivou.
             U svrhu realizacije projekta, partneri planiraju da jedan deo ulaganja pokriju iz vlastite  
ušteđevine, dok će ostatak potrebnih sredstava biti obezbeđen putem kredita u poslovnoj banci.

3. TRŽIŠTE PRODAJE

background image

6

Redni broj

Ciljna grupa

Prosečan godišnji broj 

poseta kafićima

Prosečan broj naručenih 

pića po jednoj poseti

1

Zaposleni (18-35)

53

2,1

2

Turisti

3

2,6

3

Studenti

120

1,4

4

Srednjoškolci (18+)

110

1,2

Treba   napomenuti   da   se   pod   posetom   podrazumevaju   kako   dnevne   posete,   tokom   kojih   se 
pretežno konzumiraju kafe i osvežavajući napici, tako i večernji izlasci, tokom kojih se pretežno 
konzumiraju alkoholna pića. Takođe, prilikom anketiranja turista, uzeto je u obzir da ogromna 
većina njih dolazi samo jednom godišnje, pa je kao godišnji prosek korišćen podatak o proseku 
poseta lokalnim kafićima tokom jednog boravka.
Kada   se   svi   pomenuti   podaci   uzmu   u   obzir,   može   se   izračunati   okvirna  

procena   ukupnog 

potencijala tržišta

, što je prikazano u narednoj tabeli.

Redni 

broj

Ciljna grupa

Populacija

Prosečan 

godišnji broj 

poseta kafićima

Prosečan broj 

naručenih pića 

po jednoj poseti

Ukupan 

broj 

naručenih 

pića u toku 

godine

1

Zaposleni (18-35)

70700

53

2,1

7868910

2

Turisti

105000

3

2,6

819000

3

Studenti

23560

120

1,4

3958080

4

Srednjoškolci (18+)

3100

110

1,2

409200

U K U P N O

13055190

Kao što se vidi, 

ukupan potencijal tržišta iznosi oko 13 miliona prodatih pića godišnje

.

Imajući u vidu da je pomenutim istraživanjem tržišta utvrđena i prosečna  

godišnja struktura 

tražnje  

po   vrstama   pića,   ukupan   potencijal   može   se   dalje   razložiti   po   elementima,   što   je 

prikazano u sledećoj tabeli.

Redni broj

Vrsta proizvoda

Prosečno učešće u 

strukturi tražnje

Ukupna godišnja 

tražnja po jedinici mere

1

Kafa

18 %

2349934

2

Čaj

4 %

522208

3

Voda (gazirana i negazirana)

12 %

1566623

4

Negazirana osvežavajuća pića

9 %

1174967

5

Voćni sokovi

10 %

1305519

6

Gazirani sokovi

10 %

1305519

7

Ceđeno voće (limun, 

pomorandža, grejp)

6 %

783311

8

Pivo

16 %

2088830

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti