SEMINARSKI RAD IZ PREKRŠAJNOG PRAVA

TEMA: TOK PREKRŠAJNOG POSTUPKA

MENTOR:                                                                                       STUDENT:
Prof.  Tatjana Skakavac                                                Sanja Dragojlović  17085/15

NOVI SAD, 

Jun 2018

.

Page 2

SADRŽAJ

1. Uvod.....................................................................................................................................3

2. Pojam prekršajnog materijalnog prava...............................................................................4

3. Prekršaj................................................................................................................................5

4. Opšti zaštitni objekt, grupni zaštitni objekt i objekt prekršaja............................................7

5. Subjekt prekršaja i društvena štetnost.................................................................................8

6. Protivpravnost i određenost propisom...............................................................................11

7. Radnja prekršaja................................................................................................................12

8. Posledica prekršaja...........................................................................................................16

9. Vreme i mesto izvršenja prekršaja.....................................................................................17

10. Pokušaj prekršaja, sticaj prekršaja i produženi prekršaj..................................................18

11. Odnos prekršaja i drugih oblika prestupnosti...................................................................20

12. Zaključak............................................................................................................................22

13. Literatura...........................................................................................................................23

background image

Page 4

2. POJAM PREKRŠAJNOG MATERIJALNOG PRAVA

Prekršajno pravo je posebna grana prava, tj. skup važećih pravnih normi koje propisuju 

određena ponašanja kao prekršaje i za njih predviđaju sankcije. Prekršajno pravo spada u grupu 
javnog   (državnog),   i  to   kaznenog   prava  (uz   krivično   i  ponegde  privredno-prestupno   pravo).

Predmet prekršajnog prava čine:

1. Prekršaji, odnosno prekršajna dela;
2. Odgovornost učinilaca prekršaja;
3. Prekršajne sankcije;
4. Prekršajni postupak;
5. Izvršenje izrečenih prekršajnih sankcija.

Prekršajno   pravo   ima   zadatak   da   zaštiti   društvo   od   onih   nedopuštenih   dela   koja   se 

nazivaju   prekršajima.   Država   nastoji   pružiti   prekršajnopravnu   zaštitu   pojedinim   zaštićenim 
dobrima ( život, telo, imovina, čast čoveka …) i interesima građana.   Zadatak prekršanog prava 
ostvaruje se:

1. Propisivanjem prekršaja;
2. Pokretanjem i vođenjem prekršajnog postupka prema učiniocu prekršaja;
3. Izricanjem prekršajnih sankcija i njihovim izvršenjem.

1

U sistemu prekršajnog prava razlikujemo tri osnovna dela: prekršajno materijalno pravo 

(opšti i posebni deo), prekršajno procesno pravo i prekršajno izvršno pravo. 

Prekršajno materijalno pravo – opšti deo bavi se izučavanjem opštih pravnih instituta 

prekršajnog prava, gde spadaju: prekršaj, prekršajna odgovornost ili krivica i prekršajne sankcije. 
Smisao prekršajnog prava – opšti deo jeste da se preko opštih pravnih instituta o kojima je reč 
pravno   uredi   oblast   uslova   da   se   neki   oblik   prestupnosti   –   povrede   pravne   norme   smatra 
prekršajem; da se odrede kriterijumi uslovljenosti utvrđivanja prekršajne odgovornosti učinioca 
prekršaja;   kao   i   da   se   uredi   sistem   prekršajnih   sankcija   i   uslova   za   njihovo   izricanje   u 
prekršajnom postupku, prekršajni postupak i postupak i izvršenja odluke.

2

Izvori   određene   grane   prava   mogu   biti:   u   materijalnom   i   u   formalnom   smislu.   U 

materijalnom smislu izvori prava su društveni odnosi koji se regulišu prekršajnim odredbama.
U   formalnom   smislu   izvori   prava   su   vrste   pravnih   propisa   u   kojima   su   sadržana   pravila 
prekršajnog prava.

3

1

 http://studenti.rs/skripte/prekrsajno-pravo-3/

2

 

„Prekršajno pravo“ 

Milo Bošković, Tatjana Skakavac, Fakultet za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“, Novi 

Sad, 2018.

3

 http://studenti.rs/skripte/prekrsajno-pravo-3/

Page 5

3. PREKRŠAJ

Prekršaji čine posebnu vrstu kažnjivih dela. Prema nekim elementima su slična a po 

mnogo čemu i različita od ostalih vrsta prestupništva – krivičnih dela i privrednih prestupa. U 
opštem smislu, prekršajni prestup ili prekršajni delikt je povreda javnog poretka. Međutim, kako 
povrede   javnog   poretka   mogu   da   budu   i   krivični   delikti,   prekršaji   se   razlikuju   po   nekim 
elementima bića samog delikta. Smisao i sadržaj pojma prekršaja možemo da odredimo prema 
objektu napada samog prekršajnog delikta (povreda javnog poretka) kao i njegovih sadržajnih 
osnova – obeležja bića prekršaja.

4

Prekršaji su pored krivičnih dela i privrednih prestupa posebna vrsta kažnjivih delikata u 

našem   pravu.   Prekršaji   su   lakša   kategorija   jer   se   njima   napadaju   društvena   dobra   manje 
vrednosti. Prekršaji su veliki u smislu na broj propisanih prekršaja i broja koji se svakodnevno 
vrše. Mnogo češće se vrše. Prekršaji imaju dosta zajedničkog sa krivičnim delima, od čega je 
pojmova i instituta postupno isti sa krivičnim pravom.  Zakon o prekršajima Republike Srbije 
daje   sledeću   definiciju:   "Prekršaji   su   povrede   javnog   poretka   utvrđene   zakonom   ili   drugim 
propisom za koje su propisane prekršajne kazne i zaštitne mere.'' 

Prekršaje karakteriše sledećih 5 principa:

Prekršaj je povreda javnog poretka;

Prekršaj može učiniti fizičko ili pravno lice;

Prekršaj je protivpravan;

Prekršaj je društveno opasan odnosno društveno štetan;

Prekršaj   je   propisan   od   strane   nadležnog   organa   kao   prekršaj   pri   čemu   propisom   je 
određena i kazna koja se za prekršaj izriče (uredbom, i dr.)

Da bi se jedna radnja mogla smatrati prekršajem mora sadržati sve elemente. Ako nema 

jednog nema prekršaja. 

Opšti elementi su:

1. Radnja prekršaja, posledica, uzročnosti;
2. Društvena opasnost;
3. Protivpravnost;
4. Određenost prekršaja u zakonu.

Posebni elementi odnose se na svaki prekršaj pojednično, karakteriše samo taj prekršaj. 

Posebni elementi su zakonom definisani, npr. predmet radnje, način, sredstvo, mesto, vreme 
izvršenja.

Radnja prekršaja može da bude činjenje i nečinjenje (propuštanje činjenja).

4

 

„Prekršajno pravo“ 

Milo Bošković, Tatjana Skakavac, Fakultet za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“, Novi 

Sad, 2018.

background image

Page 7

4. OPŠTI ZAŠTITNI OBJEKT, GRUPNI ZAŠTITNI OBJEKT I 

OBJEKT PREKRŠAJA

Objekt je, u najopštijem smislu, stvar, dobro ka kome je usmerena neka ljudska aktivnost. 

To je vrednost, predmet, dobro, interes, živo biće ili pravo prema kome subjekt radnje ima neki 
aktivni odnos, a koji su ugro- ženi kriminalnim aktom. Opštim pojmom zaštitnog objekta u 
teorijskom smislu podrazumeva se pravni a u zakonskom javni poredak. 

Pojam   javnog   poretka   je   izvedeni   element   od   opšteg   pojma   pravni   poredak.   Pravni 

poredak čini skup pravnih normi po kojima se ljudi vladaju, jedinstvo pravnih normi i ljudskog 
ponašanja   po   njima   u   konkretnom   društvu.   On   predstavlja   deo   društvenih   normi   regulisan 
pravom, a čini ga sistem opštih pravnih pravila do konkretnih normi ljudskog ponašanja koje su 
u koherentnom i dinamičnom jedinstvu i poretku. Pravni poredak obezbeđuje funkcionisanje 
javnog poretka i pravnu sigurnost građana u zaštiti njihovih osnovnih prava i sloboda preko 
nadležnih   državnih   organa.   Izveden   iz   pojma   pravni   poredak,   javni   poredak   kao   njegov 
podsistem i element pojma predstavlja skup pravnih normi kojima su regulisana osnovna prava i 
slobode građana, kao i interes zajednice na očuvanju i zaštiti osnovnih društvenih vrednosti koje 
su utvrđene najvišim pravnim aktom, ustavom. To je sistem uspostavljenih odnosa, regulisan 
skupom   propisa  (prohibitivnih   i   imperativnih   normi)   u   kome   se   obezbeđuje  društveni   mir   i 
pravna   sigurnost   građana,   kao   i   nacionalni   interesi   državne   zajednice,   odnosno   poredak 
društvenih institucija i odnosa, prava i slobode građana, njihovo funkcionisanje i ostvarivanje 
socijalne discipline. 

Od opšteg zaštitnog objekta (javni poredak) razlikuje se grupni zaštitni objekt, objekt 

prekršaja   i   objekt   izvršenja   prekršaja   (konkretni,   neposredni)   napada,   odnosno   konkretno 
ugroženo dobro pojedinačnim prekršajem. U realnom smislu grupni zaštitni objekt čini skup 
njegovih elemenata čijim povredama normi je ugroženo njegovo pravilno funkcionisanje neke 
celine   u   sistemu   javnog   poretka.   Takvim   grupnim   zaštitnim   objektom   smatraju   se   svi   oni 
elementi javnog i u širem smislu pravnog poretka, kao što su npr. javni red i mir, bezbednost  
saobraćaja, unutrašnji poslovi, trgovina i turizam, oblast zdravlja, oblast poljoprivrede, finansija i 
javnih prihoda, rudarstva i energetike, javnog informisanja, urbanizma i građevinarstva i slično. 
Objekt prekršaja je neko posebno dobro u okviru grupnog zaštitnog objekta (npr. u oblasti javnih 
prihoda – porezi). U pojedinačnom slučaju objekt izvršenja je bilo koji od tih elemenata napada 
izvršenih radnjom prekršaja (čovek, stvar, bilo koje fizičko ili nematerijalno dobro).

6

  Objekt 

prekršaja se može shvatiti dvojako: kao zaštitni objekt i kao objekt radnje.

6

 

„Prekršajno pravo“ 

Milo Bošković, Tatjana Skakavac, Fakultet za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“, Novi 

Sad, 2018.

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti