Stilovi odlučivanja
1
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
OPĆI MENADZMENT
Stilovi odlučivanja
Seminarski rad
Kandidati: Mentor:
Kiseljak, april, 2021. godine
2
SADRŽAJ
1. UVOD....................................................................................................................................................3
2. POJAM ODLUČIVANJA..........................................................................................................................4

4
2. POJAM ODLUČIVANJA
Odlučivanje je kao pojam u vrlo širokoj upotrebi. Odlučivanje je, kako ističe W.J. Duncan,
prisutno u svakodnevnom životu, kako profesionalnom, isto tako i privatnom.
Donošenje odluka odnosno odlučivanje staro je isto toliko koliko je staro i
ljudsko društvo odnosno ljudski rod. Svaka ljudska aktivnost posljedica je nekog ranijeg
procesa odlučivanja ili je ona sama odlučivanje. Dakle, sve što radimo danas, u određenom
trenutku odnosno sada ili je odlučivanje ili realizacija (implementacija) ranijeg procesa
odlučivanja.
Odlučivanje je po samoj definiciji proces koji traje određeno (duže ili kraće)
vrijeme, a završava donošenjem odluke. Trajanje procesa odlučivanja, zavisno od vrste odluka,
kreće se u rasponu od djelića sekunde pa do dugotrajnijeg procesa koji se mjeri, ne samo satima
i danima, već mjesecima pa i godinama. I dok se odluka, npr. o tome što odjenuti danas, u
pravilu donosi u jednom trenutku, istovremeno, npr. odluka o tome koji proizvodni program
izabrati, na koje se tržište kupaca orijentirati i slično, traje znatno duže.
Čovjek se stalno, svakodnevno susreće s odlučivanjem. U suvremenim
uslovima rada i života, s obzirom da se živi intenzivnije i brže, i odlučivanje je neusporedivo
češće i intenzivnije.
Sposobnost donošenja odluka jest vještina, kao i svaka druga, koja se
usavršava s vremenom i iskustvom. Svaki čovjek, odnosno svako od nas, svakodnevno donosi
desetke pa i stotine odluka, a da i ne govorimo o astronomskom broju odluka koje čovjek donese
tokom svog života. Odlučivanje je vrlo širok pojam koji se kreće u rasponu od izbora između
inačica – što obući danas pa sve do izbora najpovoljnije inačice – koga oženiti sutra.
Posljedice pogrešno donesenih svakodnevnih, rutinskih odluka bit će, u
pravilu, male i beznačajne, za razliku od pogrešno donesenih odluka koje su od vitalnog interesa
za svakog pojedinca, koje će biti najčešće dugotrajne, a ponekad i trajne.
Za razliku od odluka u privatnom životu čovjeka, koje se donose uglavnom
intuitivno i tangiraju samo manji ili veći broj članova porodice, odluke u poslovnom životu ne
Mescon M., Albert M., Khedouri F.: Management, Harper and Row, New York, 1985., str. 169.
5
mogu se oslanjati samo na intuiciju, a ovisno od razine na kojoj se donose, tiču se manjeg ili
većeg broja zaposlenih pa i svih građana neke zemlje.
Poslovno odlučivanje zahtijeva više sistematičnosti nego ono u privatnom
životu jer se tiče većeg broja članova organizacije. Što je razina viša, gledajući s aspekta raspona
odgovornosti, to je i odlučivanje važnije, jer se tiče velikog broja članova organizacije pa u
slučaju pogrešne odluke to može imati katastrofalne posljedice za poduzeće kao cjelinu.
Ako npr. u procesu odlučivanja top menadžment izabere pogrešnu strategiju
razvoja poduzeća, to će rezultirati nesagledivim dugoročnim negativnim posljedicama, ne samo
za top menadžment, već i za sve zaposlene odnosno poduzeće kao cjelinu. Ako, nasuprot tome,
u odlučivanju pogriješi neka niža razina menadžmenta, posljedice takvih pogrešnih odluka
izravno će se ticati samo te niže razine menadžmenta i , eventualno posredno, i drugih u
poduzeću.
Potreba za odlučivanjem, kako ističu H. Koontz i H. Wihrich,
vrstama poslova i u svim organizacijama. Nema ni jednog radnog mjesta na kojem se ne donose
odluke. Razlika između pojedinih radnih mjesta ogleda se u tome koliko se odluka donosi na
pojedinim radnim mjestima i kolika je važnost i značenje tih odluka. U tom smislu razlikuju se,
s jedne strane, menadžerska i izvršna radna mjesta, a s druge strane, radna mjesta više i niže
razine menadžmenta.
Kod izvršnih mjesta u strukturi njihovog radnog
vremena, dominirat će izvršni posao, a posao odlučivanja bit će marginalno zastupljen, za
razliku od menadžerskih radnih mjesta kod kojih će dominirati posao odlučivanja u strukturi
njihovog radnog vremena.
J. R. Gordon, R. W. Mondy, A. Sharplin, S. R. Premeaux: Management and Organizational Behaviour, Allyn
and Bacon, Boston etc, 1990., str. 173.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti