Diplomatsko pravo
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO
SADRŽAJ
SADRŽAJ........................................................................................................................................2
UVOD..............................................................................................................................................3
DIPLOMATIJA NA VRHU (SAMIT–DIPLOMATIJA)...............................................................4
Istorijat......................................................................................................................................... 4
Održavanje samita........................................................................................................................5
Ad hoc.......................................................................................................................................... 6
“U.N. SUMMIT RACES AGAINST CLOCK TO RESUSCITATE MILLENNIUM GOALS.....7
Milestones and Brick Walls.........................................................................................................7
Halting Pace Slows Promise........................................................................................................9
A Time for Rhetoric or Realism?...............................................................................................10
ZAKLJUČAK................................................................................................................................12
LITERATURA.............................................................................................................................
13
12
UVOD
Diplomatija je pojam koji ima mnogobrojna značenja, ali svima je zajedničko dodirivanje sfere
međunarodnih odnosa i inostrane politike. Reč "diplomatija" potiče od grčke reči diploma, koja
je prvobitno označavala dvostruko presavijenu ispravu koja je služila kao dokaz završenog
fakulteta. Kasnije je reč poprimila druga, šira značenja, a označavala je službene dokumente
(između ostalog sporazume između vladara). Reč
diplomatie
skovana je, prema nekim izvorima,
u Francuskoj u 18. veku, odakle se proširila i u druge evropske jezike. U svojoj dugoj istoriji
diplomatija je prolazila kroz različite promene. Dokazi o savezima, kao i o mirovnim i drugim
sporazumima zabeženi su na najstarijim istorijskim spomenicima i pisanim tragovima.
Diplomatija je, pre svega, oblik državnih aktivnosti usmerenih na odnose s drugim zemljama i
međunarodnim organizacijama. Isti pojam označava i celokupnu državnu strukturu koja služi za
predstavljanje sopstvene zemlje u svetu i za održavanje službenih odnosa s drugim subjektima
međunarodnih odnosa. Sastavni delovi te strukture su, gotovo u svakoj zemlji, ministarstvo
inostranih poslova, kao i diplomatsko-konzularna predstavništva. Diplomatija u subjektivnom
smislu označava sposobnost, znanje, veštinu, metod komuniciranja, održavanja međunarodnih
odnosa, pregovaranja, rešavanja konfliktnih situacija. I na kraju, diplomatija je nauka koja
proučava i poučava o relevantnim pitanjima u međunarodnim odnosima i vođenju spoljne
politke. Kao nauka ona je kompilacija raznih naučnih područja pre svega politike, ali i istorije,
geografije, prava, ekonomije i drugih.
Prvi pravi počeci diplomatije javljaju se tek u doba renesanse, razvojem ustanove stalne
diplomatije, kada Venecija, Milano, Toskana, Firenca i drugi italijanski gradovi uvode
imenovanje diplomatskih predstavnika. Tokom 15. veka stvara se diplomatija kao stalna državna
funkicija, a ne kao dotadašnje povremeno slanje i primanje izaslanika. Stalni dipomatski
predstavnici imaju jasna, određena prava i dužnosti, uz utvrđivanje pravila njihovog delovanja.
Francuski kardinal Richelieu osnovao je 1626. godine prvo ministarstvo inostranih poslova kao
središnje telo za vođenje poslova u međunarodnim odnosima. Nakon Francuske i druge evropske
države osnivaju svoja ministarstva inostranih poslova.

12
načinio svoju šezdeset devetu „inostranu ekspediciju“ otkako je 1990. stupio na čelo britanske
vlade. Izračunato je da je od 1.381 dana u službi proveo 164 dana u inostranstvu, ne računajući
vreme koje je proveo u Velikoj Britaniji posvećeno spoljnim poslovima i stranim državnicima.
Britanski premijer Margaret Tačer krajem 1984. godine za 130 časiva prešla je 250.000 milja (1
milja=1.609.344 m), uključujući i potpisivanje Ugovora Hong Kongu u Pekingu.
Održavanje samita
„Samiti se održavaju kako u okviru bilateralne, tako i u okviru multilaterne diplomatije. Oni
mogu biti redovni, kako na bilateralnom, tako i na multilaternom planu, ali mogu biti i
ad hoc
,
raznim povodima i prigodama (unapred dogovoreni
ad hoc
sastanci na vrhu predstavnika dve ili
više država povodom nekog
praznika, krunisanja monarha, inuaguracije novog šefa države,
sahrane i sl.).
Mnogi bilateralni samiti su već godinama institucionalizovani u redovne sastanke u određenim
vremenskim razmacima. Tako, Nemačka i Francuska imaju zvanične polugodišnje samite, uz
koje se održe najmanje dva nezvanična sastanka. Ugovorom između Francuske i Španije od
1985. godine ustanovljeni su godišnji zvanični samiti francuskog predsednika i španskog
premijera (s obzirom na to da španski šef države – kralj nema prerogative u spoljnoj politici, koje
ustav predviđa za premijera). Godišnji samiti predviđeni su između Francuske, s jedne strane, i
Velike Britanije i Italije sa druge. Francuska ima sa svim frankofonskim, ali i sa jednim delom
nefrankofonskih država Afrike, skoro redovne sastanke na vrhu, na biteralnom nivou. Sličan
sistem samita ima i Velika Britanija u odnosu na pojedine države – članice Komonvelta.
Sjedinjene Američke Države razvile su čitav sistem bilateralnih samita, kako prema državama
američkog kontinenta, tako i prema ostalim regionima, uključujući posebno zemlje Afrike i
Azije. Pored toga, u istoriju diplomatije ušao je i poznati trojni samit SAD, Izraela i Egipta u
Kemp Dejvidu septembra 1978. U istoriji diplomatije ulaze i sad i susreti na vrhu nemackog
kancelara Branta sa liderima Sovjetskog Saveza i Poljske, kao i niz susreta nemačkog kancelara
Kola i predsednika Gorbačova i Jeljcina. Francuski predsednik Miteran ostvario je više
zapaženih bilateralnih samita sa šefovima država skoro svih regiona. Narodna Republika Kina,
posebno samitima sa SAD i Ruskom Federacijom, započela je takođe intenzivan proces
diplomatije na vrhu.“
Postoji i niz institucionalizovanih multilateralnih samita, kako u okviru pojedinih međunarodnih
organizacija, tako i u okviru regionalih organizacila ili užih grupa država u okviru Ujedinjenih
nacija, Saveta Evrope, Evropske unije, OEBS-a, Organizacije američkih država, Organizacije
afričkog jedinstva, Arapske lige, Zajednice nezavisnih država, NATO-a, Pokreta nesvrstanih i
drugih. Jedan od užih, ali veoma značajih samita jesu sastanci Grupe G-7, odnosno G-8 (SAD,
Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Kanada, Italija i Japan, zajedno sa Rusijom). U pitanju su
ekonomski najrazvijenije zemlje sveta koje, počev od Konferencije u Rambujeu 1975. godine,
Miodrag Mitić, Stevan Đorđević,
Diplomatsko i konzularno pravo
, Centar za publikacije Pravnog fakulteta
Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2007., str. 158
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti