Pravo na emitiranje autorskog djela
UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
OPĆE PRAVO
PRAVO NA EMITIRANJE AUTORSKOG DJELA
AUTORSKO I SRODNA PRAVA
Kandidat:
Mentor:
Melisa Nezirović 1708/14
Prof.dr.Ismet Alija
Kiseljak, april, 2017.
2
SADRŽAJ
1.Uvod.........................................................................................................................................3
2.Općenito o srodnim pravima autora....................................................................................4
2.2.Organizacije za radiodifuziju................................................................................................5
2.2.1.Neke odrednice Rimske konvencije...................................................................................6
2.2.2.Radiodifuzno pravo kao najsloženije autorsko srodno pravo............................................8
2.2.3.Isključiva prava autora.......................................................................................................9
2.2.4.Emisija kao predmet zaštite.............................................................................................11
2.2.5.Zaštita radiodifuznih organizacija....................................................................................13
2.3.Pravo na emitiranje autorskog djela....................................................................................15
2.3.1.Radiodifuzijsko emitiranje...............................................................................................15
2.3.2.Javno saopštenje radiodifuzijskog emitiranja..................................................................16
2.3.2.Osvrt na efermne snimke.................................................................................................17
2.3.2.1.Uključivanje efermne građe u projekte digitalizacije...................................................18
2.4.Emitovanje pojedinih medijskih usluga u Bosni i Hercegovini..........................................18
2.4.1.Donošenje pravila i propisa u oblasti emitovanja............................................................20
2.5.Zbirne naknade za emitiranje i reemitiranje nescenskih autorskih muzičkih djela, izvedba
umjetnika izvođači fonograma..................................................................................................22
2.5.1.Osvrt na Republiku Hrvatsku...........................................................................................22
2.6.Razlika ugovora o emitiranju autorskog scenskog djela i ugovora o scenskom
prikazivanju...............................................................................................................................23
2.7.Emitiranje izvedbe preko radija..........................................................................................24
2.7.1.Primjer radio drame.........................................................................................................24
3.Zaključak..............................................................................................................................26
4.Literatura..............................................................................................................................27

4
2.Općenito o srodnim pravima autora
„Raspolaganje autorskim pravom je u našem bh.zakonodavstvu prilično ograničeno, što je u
skladu sa njegovom naravi kao jedinstvenog prava koje sadrži uz imovinskopravne ovlasti i
ličnopravne ovlasti. Ograničenja u raspolaganju su tipična za sve pravne poretke u kojima je
autorsko pravo jedinstveno pravo, a to su u pravilu pravni poreci srednje /evropske
podskupine kontinentalnoevropskog pravnog kruga.“
Autorskom pravu srodna prava odnose se na prava i sistem pravne zaštite umjetničkog
izražaja, te zaštite organizacijskih, poslovnih i finansijskih ulaganja u izvođenje, proizvodnju,
distribuciju i radiodifuziju autorskih djela, a obuhvaćaju:
-
prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama;
-
prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima;
-
prava filmskih producenata (proizvođača videograma) na njihovim videogramima;
-
prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima;
-
prava nakladnika na njihovim izdanjima;
-
prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka.
Simbol copyright koji se koristi da bi se ukazalo na to da je neko autorsko djelo zaštićeno
autorskim pravom
Gliha, I.,
Raspolaganje autorskim pravom i srodnim pravima
, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
2004.str.4
5
2.2.Organizacije za radiodifuziju
„Organizacija za radiodifuziju je svako pravno lice koje pod vlastitom inicijativom pokreće,
provodi i djeluje na svaki mogući način, samo na kreativno odnosno intelektualno ili duhovno
stvaralački, sa ciljem organizovanja, provođenja i ostvarenja postupka proizvodnje emisije, te
gdje organizacija za radiodifuziju snosi odgovornost za takvo djelovanje ali stiče i izvjesna
prava koja su srodna ali različita od prava autora autorskog djela.
Organizacija za radiodifuziju mora biti isključivo pravno lice. Organizacija za radiodifuziju
mora biti registrovana sa ciljem proizvodnje emisija, te mora imati pravnu sposobnost da
proizvodi emisije, odnosno da obavlja sve druhe neophodne postupke da bi mogla da
proizvodi emisiju.“
Minimalna prava radio-difuznih organizacija
prijenos (reemitiranje) svog programa;
snimanje njihovih emisija na materijalnu podlogu;
reproduciranje snimaka njihovih emisija napravljenih bez njihove saglasnosti ili snimaka
njihovih emisija napravljenih u skladu sa odredbama člana 15. a reproduciranih za ciljeve
drugačije od onih koji su navedene u tim odredbama
saopštavanje javnosti njihovih televizijskih emisija, kad je ono izvršeno na mjestima
dostupnim javnosti uz plaćanje ulaznice; nacionalno zakonodavstvo države u kojoj se zaštita
ovog prava traži odredit će uvjete pod kojima se to pravo može ostvarivati.
Uzimajući u obzir interese radiodifuzije, navedena se prava u određenoj mjeri ograničavaju.
To dopušta i Bernska konvencija već u Rimskom aktu prepuštajući zakonodavstvima zemalja
Unije da odrede uvjete pod kojima će se izvršavati ta prava, ali samo za svoj teritorij i uvijete
pod kojima će se izvršavati ta prava, ali samo za svoj teritorij i to uz pošitvanje autorskih
moralnih prava i prava na naknadu. U skladu sa tom ovlasti Zakon je sadržavao zakonsku
licencu u korist organizacija za radiodifuziju u odnosu na emitiranje zvučnih snimaka djela
snimljenih na dopušten način, a uz poštivanje svih drugih prava autora.
Alija, I., Hasić, H., Kliko-Zec, Dž.,
Pojmovnik prava intelektualnog vlasništva
, Univerzitet u Travniku, Pravni
fakultet, 2014.str.162

7
b) Bilježenje na tjelesni nosač njihovih emisija,
c) Umnožavanje zapisa njihovih emisija na tjelesnom nosaču, ukoliko je bilježenje
uslijedilo bez njihove dozvole, ili sa njihovom dozvolom ali ne za svrhe
umnožavanja,
d) Javno saopštavanje njihovih emisija putem TV ili radio prijemnika postavljenim na
javnim mjestima na kojima se naplaćuje ulaznica. „
„Za RK je karakteristično usko shvatanje pojma emitovanja, pod kojim se podrazumijeva
samo bežično emitovanje
.
U tom smislu, domašaj minimalnih prava proizvođača emisija je
ograničen samo na tu vrstu emitovanja, dok žično odnosno kablovsko emitovanje ne ulazi u
okvir regulisanja ove konvencije. Pravo radiodifuznih organizacija traje najmanje 20 godina
od isteka godine u kojoj je izvršeno emitovanje emisije. „
RK izičito predviđa da države članice ograniče prava predviđena ovom konvencijom u
slučaju:
a) Korištenja predmeta zaštite u privatne svrhe,
b) Korištenja kraćih odlomaka predmeta zaštite prilikom izvještavanja o aktualnim
događajima,
c) Privremenog bilježenja interpretacija na tjelesni nosač od strane radiodifuzne
organizacije, i to njenim tehničkim sredstvima za potrebe njenih emisija i
d) Korištenja predmeta zaštite u svrhu nastave ili naučnog istraživanja.
Prilikom pristupanja RK, svaka država može staviti rezervu na određene odredbe. Odredbe na
koje se može staviti rezerva tiču se, u prvom redu, uslova i sadržine zaštite proizvođača
fonograma, i u manjoj mjeri, zaštite radiodifuznih organizacija. RK predviđa da države
članice imaju pravo da zaključuju i posebne sporazume o zaštiti srodnih prava pod uslovom
da ti sporazumi nisu u suprotnosti sa RK, ili da predviđaju prava veća od onih koje je
predvidjela RK.
„Svaka država ugovornica priznat će nacionalni tretman radio - difuznim organizacijama, ako
je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: ako se sjedište radio - difuzne organizacije nalazi u
Marković S.,
Pravo intelektualne svojine
, Magistrat i Univerzitet u Sarajevu Pravni fakultet, Sarajevo,
2007.str.321
Besarović, V.,
Intelektualna svojina – industrijska svojina i autorsko pravo
, Savremena administracija,
Beograd, 2005.str.64
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti