Prof. dr Ilija Komljenović   OPŠTE RATARSTVO

 

 

 

145

 

Borba protiv korova 

 

 

Naziv korov potiče od Nemačkog naziva  

Unkraut 

 preko MaĎarske reči  

kòrò, 

a našem jeziku postoji 

niz  sinonima: 

divalj,  drač,  trava,  antraga,  glota,  haluga,  lomina,  čkalj,  urodica,  ogrizine,  očinci,  oredine, 

amelj, avrlje, prijevor, handračina, harbuda i badrljica. 
 

Korovi su u većoj meri autotrofne biljke, ali se u njih ubrajaju i biljke vodenih površina, a na kopnu još 

i biljke bez hlorofila (paraziti).   
 

Korovi su antropofite kao i gajene biljke. Nastale su onda, kada se čovek počeo baviti zemljoradnjom, a 

danas  se  u  agrobiocenozi  javljaju  kao  sporedni  članovi    u  heterogenoj  biološkoj  grupi  nazvanoj 

pratilački 

kompleks

 (korovi, insekti, glodari, ptice, mikroorganizmi itd).  

 

Sve  biljke  koje  rastu  na  proizvodnim  površinama  meĎu  gajenim  biljkama  mimo  volje  čoveka, 

označavaju  se  kao  korovske  biljke  ili  korovi.  Sa  stanovišta  interesa  čoveka,    pod  korovima  se 
podrazumevaju sve one biljke koje  se nalaze na istom staništu sa gajenim biljkama a nisu cilj gajenja, i to 
ne samo divlje već i gajene

 (npr., ako se biljka suncokreta pojavi u usevu soje).  

 

 

Korovi u usevu kukuruza 

 

 

Postoji  različita  podela  korova.  Pored  podele  korovskih  biljaka  prema  taksonomskim  jedinicama, 

sistematike biljaka, korovi se mogu podeliti na više načina u zavisnosti od kriterijuma koji se uzimaju za osnovu 
podele. Tako, na primer, korovske biljke shvaćeno u širem smislu mogu se podeliti na dve osnovne grupe: 
 
 

1. 

Korovske biljke u užem smislu.

 

 

2. 

Korovske biljke u širem smislu. 

 
 

Korovske biljke u užem smislu

 predstavljaju ekološku  grupu biljaka  koje se javljaju, uglavnom, kao 

pratioci gajenih biljaka, a ova grupa korova se naziva još i 

segetalne biljke

 ili 

korovi

. Segetalne biljke se nalaze 

samo ili isključivo u usevima ili zasadima, često samo u pojedinim  usevima,  dakle,  ne  mogu se  razvijati bez 
antropogenog uticaja. 

 

Korovske  biljke

  u  širem  smislu  su  sve  nekorisne  i  štetne  biljne  vrste  koje  se  pojavljuju  na 

antropogenim  staništima  i  izvan  oraničnih  površina.  U  ovu  kategoriju  ulaze: 

ruderalne  biljke

korovi  na 

prirodnim livadama

 u 

pašnjacima

kanalima, korovi u šumama

ribnjacima

 itd. 

 

Ova  podela  izvršena  je  prema  karakteristikama  staništa  koju  korovi    naseljavaju.  MeĎutim,  korovi  u 

širem  smislu  mogu  se  javiti  u  usevima  i  zasadima,  kao  što  se  npr., 

segetalni  korovi

  odnosno  korovi  u  užem 

smislu mogu javiti na nekim ruderalnim i drugim staništima. Zbog toga je prihvatljivija sledeća podija korova: 

korovske

korovsko-ruderalne

 i 

ruderalne vrste

 

a) 

Korovske  biljke

  obuhvataju  vrste  koje  se  sreću  uglavnom  u  usevima  i  zasadima,  odnosno 

obradivim  površinama  na  kojim  se  vrši  primena  intenzivnih  agrotehničkih  mjera.  MeĎu  ovim  vrstama 
prevladavaju jednogodišnji korovi. 
 

b) 

Korovsko-  ruderalne

  biljke  su  velika  grupa  vrsta  koje  se  skoro  podjednako  mogu  nalaziti  u 

usevim  i  zasadima  kao  i  na  ruderalnim  staništima.  MeĎu  ovim  vrstama  se  sreću  jednogodišnje  i  višegodišnje 
biljke, a obično se sreću na staništima sa slabijim intenzitetom agrotehničkih mera. 
 

c) 

Ruderalne biljke ili vaganti

, predstavljaju vrste koje se uglavnom sreću na ruderalnim staništima 

(Ďubrišta,  ekonomska  dvorišta,  prostori  oko  naselja,  utrine,  meĎe,  pored  puteva,  kanala,  železničkih  pruga, 

Prof. dr Ilija Komljenović   OPŠTE RATARSTVO

 

 

 

146

 

vodotokova itd.). Ruderalne biljke se retko sreću u njivskim usevima. Češće se sreću u voćnjacima i vinogradima 
i na livadama i pašnjacima. MeĎu njima prevladavaju višegodišnje vrste.  
 

Postoji i šira podela korova sa stanovišta interesa u poljoprivrednoj proizvodnji, a to je: 

 

a) 

Apsolutni korov

 je svaka biljna vrsta na proizvodnoj površini koja nije cilj gajenja, a koja stoji  u 

kompentencijskom  odnosu  prema  gajenim  biljkama  i  koja  nije  od  koristi  a  može  biti  štetna  za  sami  usev, 
zdravlje ljudi i domaćih životinja 
 

b) 

Relativni korov

 je svaka biljna vrsta na proizvodnoj površini koja nije cilj gajenja, a inače  može 

biti gajena biljka  ili biljna vrsta koja na neki način može biti korisna ali ne pripada u antropogene biljke. Često u 
relativni korov ulaze i gajene biljke ako se naĎu u usevu drugih vrsta ili sorte pa čak i hibrida. 
Pored ovih podela, postoje podele na osnovu dužine vegetacije: 
 

 1

. Jednogodišnji. 

 

 

2

. Dvogodišnji. 

 

.3. 

Višegodišnji. 

 
 

Zatim prema načinu razmnožavanja, dakle vrste korova koje se razmnožavaju: 

 

1. 

Semenom. 

 

2

. Vegetativno. 

 

3.

 Vegetativno i semenom. 

 

Prema botaničkoj pripadnosti:  
 

a)

 

Uskolisn

i (korovi iz  razreda jednosupnica  

Monocotyledonae

b)

 

Širkolisni 

(korovi iz razreda dvospunica 

Dycotiledonae

 

 
Isto  tako,    prema  visini  stabljike  (

niski,  srednji  i  visoki

),  prema  vremenu  klijanja  i  nicanja  (

rani,  srednji  i 

kasni

), itd. 

 

 

Korovi nisu slučajni pratioci, već su se  kroz duže vremensko razdoblje živeći uz gajene biljke, a pod 

uticajem  čoveka  prilagoĎavali  agrotehničkim  merama  koje  je  primenjivao  čovek  u  procesu  gajenja  useva.  
PrilagoĎavanje  na  antropogeno  zemljište  i  agrotehničke  zahvate    je  išlo  tako  daleko  da  mnogi  korovi  izvan 
agrosfere  ne mogu uopšte opstati. Njima je potreban indirektan čovekov uticaj.   
 

Kao rezultat evolucije korova pod uticajem čoveka, prilagodili su se novim uslovima na antropogenom 

staništu.  Imaju naglašenu jednogodišnjost, izgubili su  zaštitne organe, leguminozni korovi nemaju "tvrda" zrna , 
imaju uvećanu ili smanjenu veličinu semena u poreĎenju sa izvornim vrstama i kozmopolitizam. 
 

Od  navedenih  prilagodbi,    najvažnije  su 

jednogodišnjost

  i 

kozmopolitizam

.  Zbog  jednogodišnjosti, 

korov  se  dobro  prilagoĎuje  izmeni  useva  na  obradivoj  površini,  a  kroz  kozmopolitizam  osigurava  ekološku 
adaptaciju na različite agrobiotope.  
 

Jednogodišnjost  se  karakteriše  širenjem  korova  samo  semenom,  a  u  semenu  mogu  najbolje  preživeti 

nepovoljne  periode, bilo da se to odnosi na ekološke uslove ili na agrotehničke zahvate.  

 

Biološke osobine korova 

 
 

Korovi  imaju  neke  osobine  koje  su  posledica  njihovog  prilagoĎavanja  na  život  u  agrobiocenozi.  

Biološke osobine korova su 

poliploidija

dormantnost semena

neotenija

stvaranje velikog broja semenki, 

otpornost prema nepovoljnim abiotskim faktorima

otpornost prema bolestima i štetnicima

posedovanje 

posebnih

 

organa  i  materija  koji  ih  štiti  od  uništenja

,   

otpornost  semenki  prema  vanjskim  štetnim 

uticajima

sposobnost klijanja semena u mlečnom zrenju

stvaranje semenki razne dužine klijavosti

.   

 

Poliploidija

 

 
 

Povećani  broj  hromosoma  kod  nekih  korova  izaziva  veću  bujnost,  veći  habitus  i  varijabilnost  što  im 

osigurava bolju ekološku adaptaciju

 
 
 
 

background image

Prof. dr Ilija Komljenović   OPŠTE RATARSTVO

 

 

 

148

 

                        

 

           Ononis spinosa je obrasla dugim i oštrim bodljama                                Bodlje na listu palamide 

 

 

    Conium maculatum je jedna od naših najotrovnijih korova    Hyosciamus niger (bunika) 

 

Otpornost semena prema vanjskim uticajima 

 

 

 

Seme mnogih korova otporno je prema vlazi i temperaturnim kolebanjima zbog svoje graĎe i sastava. 

Vrlo čvrsta semena ljuska (kremična kiselina) i veći sadržaj ulja u semenu čini seme  korova vrlo otpornim na 
štetne vanjske uticaje. Takvo se seme korova lako prenosi vodom na veliku udaljenost.  

 

Sposobnost klijanja u mlečnom zrenju semena 

 
 

To je velika prednost semena korova nad gajenim biljkama, jer u odreĎenom momentu kada za biljku 

korova nastupe povoljni momenti za rast i razvoj, seme klija već u mlečnom zrenju. Takvu sposobnost ima divlji 
ovas (Avena fatua). 

 

                                         Divlji ovas (Avena fatua)  može da klija u mlečnom zreju (foto:Anna-Lena Anderberg) 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti