2

1 UVOD

U ovom seminarskom radu ćemo površinski objasniti strukturu kontenjerskog terminala, 

šta sadrže ti dijelovi terminala, te cemo se najvećim dijelom bazirati na obradu skladišnog 
platoa kontenjerskog terminala.

Na   skladišnom   platou   se   vrše   operacije   manipulisanja   jedinicama   intermodalnog 

trasnporta tj. kontenjerima, te se jedinice intermodalnog transporta skladište na skladišnom 
platou, vrlo je bitno obratiti pažnju, pri razvijanju skladišnog platoa, na vrsti mehanizacije 
koja ce da se koristi pri manipulaciji jedinicam intermodalnog transporta, te takodje obratiti 
pažnju na naćim slaganja, skladištenja, ćime čemo osigurati što efikasniji način iskorištenja 
skladišne površine, i povečati broj TEU jedinica koji ce proći kroz terminal.

Takodje u seminarskom radu smo objasnili pomoći crteža module slaganja i koju vrstu 

mehanizacije   možemo   primijeniti   za   koji   model,   takodje   smo   obradili   formule   koje   ce 
poslužiti   za   izraćunavanje   kapaciteta   skladišnog   platoa,   radi   što   boljeg   planiranja   i 
osiguravanja maksimalne iskorištenosti skladišnog platoa

background image

4

5.

Saobraćajna infrastruktura  

(željeznički kolosijeci, drumske saobraćajnice): ovo je 

podsistem koji efikasno integrira sve naprijed navedene podsisteme, garantirajući brzo 
i sigurno manipuliranje.

3  SKLADIŠNI PLATOI

Velićina skladišnog platoa za kontenjere se mora izračunati u skladu sa itraživanjima, kako bi 
se ocijenio obim rada koji garanitra ekonomski vijek projekta. To uključuje prilično 
komplicitrane analize, s obzirom na osnovni raspored postrojenja terminala obično rezultira 
uskim grlima kod povečanja obima pretovarene robe. To znači balansiranje pretovarnih 
kapaciteta i skladišnih prostora sa istovarnim/utovarnim potencijalom privezišta i ostalih 
intermodalnih spona (željeznicki i drumski terminal), usvajajuči operacijske metode koje 
omogučavaju svim raspoloživim prostorima da budu intenzivno eksploatirani, a u isto vrijeme 
smanjujući vremena zadržavanja/skladištenja. Ovo rezultira sa dva pristupa koji utječu na 
raspored postrojenja terminala:

1. upotreba pretovarnih sistema sa portalnim kranovima, i prvenstveno sa RTG (kranovi na 
pneumaticima), generalno namjenjenim za skladištenje kontenjera do četvrtog nivoa slaganja;

2. raspoloživost skladišnih površina za prazne kontenjere van terminala(one mogu iznositi 
oko 20% ukupnog pretovarnog kapaciteta, s prosječnim vremenom zadržavanja od 15 dana u 
regionu);

Gdjegod je to moguče, skladišni platoi teže ka pravougaonom obliku i moraju biti blizu 
stajanke, sa granicom najmanje 40m od ivice stajanke. Njihov kapacitet se mjeri slotovima 
TEU jedinica, drugim rijećima brojem 20-stopnih kontenjera. Ova područja moraju također 
sadržavati kolosijeke normalne (poprečne), kao i paralelne sa stajankom.

3.1 KONFIGURACIJA I PROSTORNI PLAN SKLADIŠNOG PLATOA

Konfiguracija skladišnih površina zavisi od prija svega vrste poretovarnog sistema koji se 
koristi. Kontenjeri se mogu skladištiti na dva osnovna načina:

-

Na šasiji

-

Na tlu

Imamo uobičajene kombinacije slaganja:

- rad sa poluprikolicama: riblja kost raspored;

- rad sa viljuškarima (bočnim utovarivačima) ili transtenjerima: blokovni raspored;

- rad sa transtenjerima: blokovni, redni raspored;

- rad portalnim slagačem: jenostruko-redni raspored;

5

Riblja kost kao raspored se koristi za kontenjere smještene na potpune grede i 

polupriklice, skladištenje nije moguće. Nivo pristupa kontenjeru je najbolji kada se može 
postići nekoliko mogućih rasporeda. Faktor iskorištenja prostora je relativno mali s obzirom 
na to da prostor za parkiranje mora imati poseban prostor za manevrisanje i otkačivanje 
poluprikolica i traktora.

Blokovni raspored nudi bolji faktor iskorištenja platoa. Kontenjeri se obično mogu 

slagati do četvrtog nivoa i biti smješteni jedan ispred drugog tako da formiraju kompaktan 
blok. 

Ovaj raspored se često koristi za kontenjere zbog potrebe utovara na željezničke 

vagone ili brodove, što podrazumijeva pretovar sa upotrebom bočnog utovarivača ili 
transtenjera. Nivo pristupa svakom kontenjeru je relativno nizak. Sa upotrebom transtenjera, 
moguće je dohvatiti kontenjer sa vrha zadnjeg reda, a bočni pristup je moguć upotrebom 
boćnih utovarivača.

Slika 3.1.Različita konfiguracija kontenjerskih platoa: riblja kost, redni raspored, blokovni 

raspored

Redni raspored se koristi kod upotrebe portalnih slagača i bočnih utovarivača 

(viljuškara). Kontenjeri se slažu na dva nivoa da bi formirali paralelne nizove. U poređenju sa 
blokovnim rasporedom, ovaj raspored nudi niži faktor korištenja prostora, ali viši stepen 
pristupačnosti.

Slika 3.2. Primjer različitog razmještaja kontenjera primjenom rednog sistema: redni za 

bočni utovarivač i redni za kranove sa pneumaticima

background image

7

konkurentna alternativa portalnim dizalicama sa pneumaticima zbog manjeg 
potrebnog prostora.

Transtenjeri (TT i RL) rade uglavnom u stacioniranom položaju i kreću se po 
skladišnog platou kad god je to potrebno. Koriste se u terminalima sa skladišnim 
kapacitetima izmešu 300.00- 1.000.000. TEU godišnje i više, te omogučavaju 
zadovoljavajuće iskorištenje skladišnog prostora. Tipičan raspored je blokovno 
slaganje 4-6 u visinu i 5-7 u širinu

Slika 2.3. Detalj rasporeda u dvije projekcije – OC sistem

2

Slika 2.4. Detalj rasporeda u dvije projekcije OC – sistem 150.000 do 3.000.000 TEU 

godišnje

3

2

 Znanje o rukovanju kontenjerskim sistemima upravljanja, u 

www.kalmarind.com

 Februar 2001.

3

 Znanje o rukovanju kontenjerskim sistemima upravljanja, u 

www.kalmarind.com

 Februar 2001

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti